Docent na Katedri za ustavno pravo Matija Miloš za Faktograf analizira recentne slučajeve ograničavanja izražavanja, uključujući prosvjede protiv fašizma gdje je policija podnijela prijavu zbog isticanja zastave NOB-a. Ističe da sloboda govora štiti i provokativan govor, osim govora mržnje, te da se simboli ne mogu izjednačavati po subjektivnom ‘uznemiravanju’. „Za dom spremni“ je po Ustavu zabranjen jer je inherentno vezan za genocidne režime, dok petokraka i simboli NOB-a nisu po definiciji govor mržnje i mogu imati legitimna, nenasilna značenja. Ograničavanje govora mora biti nužno i pravno opravdano, ne temeljeno na političkoj uvredi.

Ključni problem ustavne definicije razmjernosti mjera neće moći biti riješen prebacivanjem tereta dokaza odnosno rješenja na medicinsku struku prije nego što se uvjerljivo razriješi stručno medicinsko pitanje može li opće cijepljenje suzbiti virus uz minimalne rizike za ljude za koje SARS-Cov-2 ne predstavlja značajnu zdravstvenu ugrozu (ništa nije „kao vodu piti“, ali postoji statistički standard minimalnog rizika koji se uklapa u jednu od temeljnih vrednota medicinske struke „ne činiti štetu“). Apsurd u kojem živimo je u tome što to razriješenje nećemo tako skoro dočekati jer medicinska zajednica se još prije pandemije oštro podijelila u dva kampa. Jedni su bezrezervno za opće cijepljenje, pa i ono obvezno, a drugi, koji nisu antivakseri (a takvih među ozbiljnim liječnicima nema) smatraju da pristup cijepljenju treba biti odmjeren i zasnovan na informiranju, edukaciji i diskretnom odnosu liječnik-pacijent, jer snažni pritisci samo jačaju antivakserski pokret. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab

Ivanka Toma u Jutarnjem, povodom 30. godišnjice donošenja Ustava RH, nabraja koja su ustavna prava ugrožena i zanemarena u vrijeme epidemije: načelo razmjernosti – kafići zatvoreni iako nisu bili žarišta; poduzetničke i tržišne slobode – restorani smiju prodavati kavu, kafići ne; sloboda kretanja – u državu se smije ulaziti, a između županija zabranjeno kretanje; javna okupljanja – zabranjeno, a na Božić dopušteno.

Osim teritorijalnog ustroja i izbornog sustava, treći razlog za veliku koaliciju je promjena ustava – piše Josip Kregar. Kako? – Mislim da postoje pitanja u kojima se trebaju nadvladati stranački interesi i reforme prilagoditi vremenima. Postoje trenuci u kojima je lakše promijeniti više nego manje.

Referendum poput onog putem građanske inicijative kakav postoji u našem sustavu i nije pravi oblik neposredne demokracije, nego oblik manipulacije voljom birača, pod maskom naroda koji odlučuje – piše profesor i kuautor Ustava Branko Smerdel, u svom novom radu o “referendumaniji”. Kaže on da bi taj trend mogao dovesti do potpune “eliminacije načela i institucija konstitucionalizma, i njihovom zamjenom sustavom ‘narod i vođa'”. Dodaje da je temeljni problem s referendumom građanske inicijative taj da je ishod samog referenduma u postojećim uvjetima, potpuno izvjestan. Telegram…

Za svako od četiri pitanja za koje se skupljalo potpise za raspisivanje referenduma – dva kod otkazivanja Istanbulske konvencije i dva kod izmjene izbornog zakona – trebalo je zasebno prikupljati potpise, dakle četiri, a ne dva kako se radilo, kaže SDP-ov Peđa Grbin koji će na osnovu ove formalne pogreške rušiti obje inicijative. S njim se slaže i stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić. Novi list podsjeća da je inicijativa “Istina o Istanbulskoj” od građana tražila jedan potpis za dva pitanja – da RH otkaže Istanbulsku konvenciju i da se u Ustav upiše da se o otkazivanju međunarodnih ugovora odlučuje referendumom. Inicijativa “Narod odlučuje” bi u članak 72. Ustava RH dodala umanjen broj zastupnika (100-120), smanjila broj zastupnika nacionalnih manjina na šest, uvela tri preferencijalna glasa, prag za liste bi smanjila s pet na četiri posto, u svakoj izbornoj jedinici biralo bi se najmanje 15 zastupnika (to je sve jedno pitanje), a drugim pitanjem bi se zabranilo zastupnicima nacionalnih manjina da odlučuju o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.

“Kod nas je lažno stvorena takva atmosfera da je hrvatstvo i katolicizam jedno te isto, i da je svako drugo opredjeljenje, i vjersko a boga mi i nacionalno, sumnjivo i potencijalno izdajničko. Od Hrvatske je umjetno, pritiskom stvorena konzervativna pa i nazadna zemlja. Zato je velika šteta što Ustavni sud nije smogao tu nevjerojatnu snagu i izbacio nepotrebnu rečenicu Tako mi Bog pomogao iz ceremonije predsjedničke prisege”, komentira Zdenko Duka. Novi list

“Današnja samostalna Republika Hrvatska ne bi postojala da 1943. – 1945., kad se krojila karta poslijeratne Europe, nije bilo ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Najvjerojatnije bi bila skučena pokrajinska oblast pod žezlom dinastije Karađorđevića, s vlašću koja bi izrasla iz četničkog pokreta i kraljevske vojske pod komandom Draže Mihailovića”, piše povjesničar Slavko Goldstein o ideji publicista Igora Vukića da se ZAVNOH briše iz Ustava RH i da se na njegovo mjesto stavi – NDH!

Centar za mirovne studije najavio je tužbu jer su saborski zastupnici izglasali izmjene Zakona o obrani i Zakona o nadzornu državne granice, iako su upozoreni da su protivni Ustavu RH. Navodi i 6 razloga zašto vojska nije potrebna za čuvanje granica od izbjeglica, među kojima je i činjenica da nije bilo šire rasprave o tome. Osim toga upravljanje granicom zbog toga je skuplje, troškovi su skočili na 614,9 milijuna kuna, s lanjskih 300,1 milijuna. Faktograf

Ministar pravosuđa: Promijenit ćemo Ustav da možemo kazniti pljačku u privatizaciju