Rekonstrukcija dvorišta i prizemlja Papalićeva palača, u kojoj djeluje Muzej grada Splita, nominirana je za nagradu Bernardo Bernardi Award za najuspješnije ostvarenje u području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2025. godini. Autorski tim Damir Gamulin, Antun Sevšek i Ivo Vojnović osmislio je suvremen muzejski prostor koji arheološku baštinu interpretira kao živ i interaktivan dio grada. Projekt „Palača života – grad mijena“ donio je novi stalni postav koji povezuje arheologiju, povijest i suvremeno iskustvo posjetitelja, čime splitski muzej postaje dinamično mjesto susreta, dijaloga i razumijevanja prošlosti. Journal

Izložb ‘Gutljaj prošlosti – Stare zagrebačke kavane, krčme i gostionice (1887. – 1939.)’, postavljena je u Muzeju grada Zagreba u studenome prošle godine. Sadržajno izložba prati Zagreb od početaka industrijalizacije krajem 19. stoljeća, vremenu u kojem se grad rapidno širi površinom i brojem stanovnika, do pred početak Drugog svjetskog rata u Europi, kad mu je stanovništvo utrostručeno. Posjetitelj bi se mogao i pukim pogledom na popis od tridesetak kavana ili pedeset gostionica u promatranih šezdesetak godina zagrebačke povijesti, zamisliti nad činjenicom da su sve odreda smještene u ono što danas percipiramo više ili manje užim centrom grada. Zagreb se nastavio rapidno širiti i u idućih osamdesetak godina do tada neslućenih razmjera. A ne gine mu možda takva sudbina niti u budućnosti. H-alter

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu otvorena je retrospektivna izložba GEFF 63–69: od antifilma do crnog vala, posvećena Genre Film Festivalu, prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji. Izložba prikazuje GEFF kao središte filmske i umjetničke avangarde šezdesetih godina, okupljeno oko Kinokluba Zagreb i Mihovila Pansinija. Poseban dio čini kino-box s 33 kratka filma ključnih autora tog razdoblja. Izložba ostaje otvorena do 15. veljače 2026. HRT

Animafest osvojio Kinu: stotine tisuća ljudi razgledalo izložbu o pola stoljeća festivala

U Bundeskunsthalle u Bonnu priređuje se velika retrospektivna izložba koja prikazuje njegovo golemo stvaralaštvo — film, fotografiju, bakropise i pisanu riječ — sve povezano trajnom temom što znači kretati se svijetom. Za Wendersa kretanje nikad nije bilo samo prelazak udaljenosti — nego otkrivanje. Rođen u Düsseldorfu 1945. na kraju Drugog svjetskog rata, odrastao je u gradu gotovo u potpunosti sravnjenom sa zemljom. Na otvorenju izložbe, Wenders — koji sebe često naziva lutalicom — prisjetio se nadrealnog kontrasta između poslijeratne Njemačke i udaljenih mjesta koja je otkrivao kroz djedovu enciklopediju i očeve novine. „To je za mene bilo golemo otkriće i to je bila pokretačka snaga moga života. Svijet je bio bolji. Uvijek sam želio znati sve o njemu… Da sam ostao kod kuće, ne bih danas bio ovdje”, rekao je za DW. Ta dječja žudnja za novim usmjerilo je njegov kreativni put koji se protegnuo preko kontinenata i žanrova.

Manifestacija Reli po galerijama, održana ove subote, 19. listopada ponovno je pokazala svoju vrijednost kao jedinstven kulturni događaj koji povezuje publiku s umjetničkim prostorima na inovativan način. Veliki broj posjetitelja uživao je u obilasku galerija  i raznolikim izložbama koje su obuhvatile radove 36 umjetnika svih generacija, a posebno se ističe činjenica da su mnogi sudionici uspjeli obići svih 15 galerija. Nova mobilna aplikacija za obilaženje galerija, u koju se registriralo više od 400 korisnika, povećala je uključenost posjetitelja i pokazala se kao koristan alat za lakše praćenje rute i informiranje o izložbama u svakoj galeriji. Journal

Nije ovaj događaj privukao samo stripaše i ljubitelje stripa, već i brojne stalne posjetitelje kluba Močvara koji je oslikao i za čiji je vizualni identitet već dva desetljeća ponajviše zaslužan upravo Hof. Na samom događaju nije se našlo vremena za standardne govorancije, jer su posjetitelji odmah navalili na štand s kojeg su entuzijastično grabili plakate i knjige, a ponajviše spomenuti novi naslov “Doberman”. Kao i sav dosadašnji Hofbauerov rad, i “Doberman” je teško prepričljiv skup nadrealističkih crteža prožetih autorovim specifičnim smislom za humor i prepun sitnih detalja na koje valja obratiti pozornost, a uživanje u njima iziskuje koncentraciju i predanost koja će vas s lakoćom natjerati da se izgubite u tom urnebesnom i šarenom ludilu dok prebirete po stranicama ove knjige. Ravno do dna

Ovaj tjedan u Zagrebu obiluje kulturnim događanjima. Izdvajamo nekoliko:

• Međunarodni festival Organ Vida (utorak, MSU): Trinaesto izdanje bijenalnog festivala fotografije s izložbom „Trnci i leptirići“ prikazuje radove deset finalista, odabranih među 300 prijavljenih umjetnika. Izložbe su otvorene do 3. studenog.
• Ciklus crnog talasa (srijeda, Kinoteka): Početak sezone u Kinoteci posvećen je filmovima jugoslavenskog crnog talasa, poznatima po svojoj formalnoj inovativnosti i kritičkom stavu.
• Buzz’ Ayaz & The Cyclist Conspiracy (četvrtak, Močvara): Glazbeni događaj koji spaja drevne tradicije s modernom psihodelijom kroz zvukove istoka i meditacije.
• Macbeth kao farsa (petak, ZKM): Johan Simons i ekipa u apsurdnoj obradi jedne od najpoznatijih tragedija Williama Shakespearea.
• Laibach u Boogaloo-u (subota): Slovenski kolektiv promovira reizdanje kultnog albuma Opus Dei uz posebnu koncertnu izvedbu.

tportal nije spomenuo koncert Partibrejkersa u Tvornici. Sviraju ovaj petak, više informacija na Forumu.

Jednom mjesečno posjetitelji izložbe u Marseilleu mogu samo u cipelama i bez odjeće istražiti povijest naturizma u Europi. Čelnik francuske naturističke organizacije FFN Eric Stefanut rekao je francuskoj novinskoj agenciji AFP da bi posjetitelji trebali nositi cipele iz predostrožnosti, kako bi “izbjegli špranje”. Naturistički pokret pojavio se u Švicarskoj i Njemačkoj u 19. stoljeću, rekao je za AFP Bruno Saurez, voditelj lokalne udruge naturista. Prva francuska naturistička skupina pojavila se u Provansi na jugoistoku zemlje 1930. godine prije nego što se proširila po cijeloj zemlji. Index

Od 4.11. do 28.11.2021 u MSU Zagreb. Središnja tema istraživanja Dabčevih fotografija postalo je kretanje gradom jer “on je fotograf trotoara, zanat mu je cesta, a zvanje intuicija”. u sklopu akcije „S Dabcem po gradu” nastala su zapažanja građana o gradu, koja su predstavljena izložbom. Nova zapažanja, bilo crtež, bilo zapis ili fotografija, posjetitelji izložbe mogu priložiti do kraja trajanja izložbe. Nakana je akcije potaknuti građane na zauzimanje aktivnijeg stava prema okolini jer, kako bi bard rekao: “U prvom redu ljudi ne znaju gledat. Prolaze stalno istim rolo ulicama pa su navikli na neke prizore i neke stare pejsaže ili parkove ili zapravo ne vide njihovu ljepotu i ne znaju u njima uživati. Dakle, zadaća dobrog fotografa je ta da im možda skrene njihovu pažnju što je u njihovoj neposrednoj blizini i što bi trebalo malo točnije pogledati i možda i uživati u tom a ne mislit samo na svakodnevni posao, na pare, na zaradu itd.” MSU