Nalazi se na sjeveru Hrvatske, na rijeci Dravi, u neposrednoj blizini grada Preloga. Sa svojih 17,1 kilometara četvornih ne samo da je najveće umjetno jezero u Hrvatskoj, nego je i drugo najveće jezero u Hrvatskoj općenito, nakon Vranskog jezera. Na Dubravskom jezeru je 1989. godine izgrađena Hidroelektrana Dubrava, a jezeru ‘gravitira’ niz mjesta i naselja, među kojima se ipak posebno ističe grad Prelog. Ipak, jezero je ime dobilo po obližnjem selu Donja Dubrava, na rubu Međimurja. Putni kofer

Na slici se lepo vidi da reka teče biološkim minimumom, koji nimalo ne ugrožava biodiverizet mrava, guštera i kornjača. Šta više, broj ovih vrsta je u porastu! Nije nimalo loše ni uz ugla sportskog ribolova, jer mušičari ne moraju da brinu za plovnost suvih mušica, niti da mašu i suše ih nakon svaka 2-3 zabača.

Dalje, primetno je i da više nema zagađenja reke. Od kada teče biološkim minimumom nijedna fabrika nije pustila otrov, a opao je i broj ljudi koji neposredno kraj svojih kuća bacaju đubre u reku, uz komentar: odneće voda. Dakle, reke su nam sada čistije! Pregrađivanje i skretanje reka u sušnom periodu zarad navodnjavanja njiva je takođe iskorenjeno.

Krivolov je opao na nulu! Nema lova pastrmke na prirodne mamce, nema bockanja viljuškama, nema mreža, nema potapanja konoplje. Na osnovu svega tvrdim da je ovo daleko najefikasniji vid borbe protiv krivolova i toplo ga preporučujem nadležnima za sve veće reke. Zamislite ovakav Dunav, bez ijedne mreže, bez ijednog “varaličara” koji grebe glavinjarama! Milina!

Ilegalno kopanje šljunka direktno iz reke – iskorenjeno. Nijedan jedini bager nije ušao u vodu od kada je reka ovakva, pa je poštovanje ovog zakonskog pravila napokon ispoštovano u Srbiji. Čekam da nadležni predlože isto rešenje za Južnu Moravi i Drinu i tako napokon reše problem ilegalno kopanja šljunka direkt iz reke.

Problem kormorana – rešen! Ove ptičurine su napokon shvatile da nema zajebavanja sa Srbima i odletele na teritoriju nekog drugog nebeskog naroda. Alohtone ribe: sunčice, cverglani, amurski čebačoci i spavači – iskorenjeni! Napokon! Nakon ove detaljne analize zaključujem da se izgradnjom MHE i puštanjem da reka teče biloškim minimumom rešavaju SVI problemi sportskih ribolovaca, ekologa i biologa Srbije! S Facebook objave iz 2017, nekako aktualne teme

Radi se o Munjari, prvoj hidroelektrani u Gorskom kotaru, koja je puštena u pogon prije stotinu i dvije godine – i još uvijek radi, a za proizvodnju energije još se uvijek koriste originalni strojevi pa možemo govoriti o pravom spomeniku tehničke kulture. Munjara se nalazi u blizini današnjeg planinarskog doma i izletišta Zeleni vir, na kraju impresivnog, 800 metara dugačkog kanjona. Prva žarulja za koju je energiju proizvela Munjara Zeleni vir obasjala je 28. prosinca 1921. današnji hotel Zeleni vir u Skradu, a elektrana je službeno puštena u pogon mjesec dana kasnije.

Munjara je skoro otišla u prah i zaborav u Drugom svjetskom ratu kada je trebala biti raznesena, ali zahvaljujući, slučajnom ili namjernom, partizanskom diverzantu, koji je aktivirao samo manji dio eksploziva – ona je onesposobljena, ali ne i uništena. I danas struju proizvodi generator koji je postavljen još u vrijeme gradnje, zajedno s vodenom turbinom, a drugi je generator ugrađen 1961. godine. Pun kufer

Hrvatska je 2018. godine otkrila da u svom vlasništvu ima malu hidroelektranu (MHE) Roški slap na Krki, ali i pet godina od tog saznanja još je nije uzela pod svoje okrilje jer njome više od dva desetljeća upravlja privatna tvrtka koja prodaje struju državnom HEP-u. Ili da pojednostavimo, državnim resursima u državnoj hidroelektrani upravlja privatna tvrtka koja prodaje struju državnoj tvrtki. Zvuči kao vic, ali nije. Priča o tome kako je MHE Roški slap prešla u ruke tvrtki Hidrowatt datira još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Elektrana izgrađena 1909. godine služila je napajanju električnom energijom rudnika u Siveriću, a 1915. godine na nju je spojen i Drniš. S radom je prestala 1991., kada je napadnut Drniš, i nikad nije bila u sastavu HEP-a. No, obnovljena je nakon rata. Međutim, 2018. je sud utvrdio kako privatizacija nije provedena, te da hidroelektrana pripada državi. No, pet godina od presude kao da nema interesa. Tportal

Velika obljetnica: 110 godina Hidroelektrane Kraljevac

Hidroelektrana Lešće na Dobri, u relativnoj blizini Karlovca, najmlađa je u Hrvatskoj od onih srednje velikih do velikih, ali je u izvjesnom pogledu i najproblematičnija. Ona izravno prouzročuje značajnu ekološku štetu, te potencijalno ugrožava sigurnost kupača na rijekama. Proteklih dana je zato u Novigradu na Dobri održan jedan upečatljiv protestni skup. Primjećuje se širenje fronte otpora koji je rastao godinama: tu su danas ne samo građani i nevladine udruge, nego i političari – opozicijski, naravno – te znanstvenici biološki, energetski, itd. Međutim, neki drugi političari se tu ne slažu, ističući kako je Lešće uvelike doprinijelo energetskoj mreži Hrvatske, te kako se ono ionako pali tek povremeno. Deutsche Welle

Izgradnja hidroelektrana porasla je za 300% širom zapadnog Balkana u posljednje dvije godine, piše londonski list Guardian, koji se poziva na istraživanje firme Fluvius, koja pruža konzultantske usluge na projektima financiranim od strane UN-a i EU. U planu je oko 2800 novih brana na području od Slovenije do Grčke, od čega će 37% biti izgrađeno na zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi ili mjesta koja spadaju u Natura 2000 (ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova EU). Buka

Popis rijeka i potoka na kojima bi niknule stotine privatnih turbina impresivan je, od Save, Drave i Kupe, do Krupe, Bednje i Krčića, ali po cijenu okoliša i skuplje struje. Najednom komercijalizirana djelatnost koja je ranije bila zaštićena kao državni ili tzv. prirodni monopol, a radi bolje i ravnomjernije dostupnosti svima, bez imalo sumnje postaje stjecištem mutnih javno-privatnih odnosa. Hidroelektrane, vjetroelektrane, biomasa – obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj prepušteni su mahom privatnim investitorima, dok cijenu plaćaju potrošači i okoliš, analizira Bilten stanje.

Eko udruge upozoravaju na zabrinjavajući plan privatnog investitora da na rijeci Krupi, dijelu Parka prirode Velebit i biseru ekološke mreže Natura 2000, izgradi mini hidroelektranu. Ekolozi upozoravaju kako bi gradnja imala negativan utjecaj na prirodu. Krupa nije jedini slučaj, najnoviji su na Mrežnici, Korani, Kupi, Krčiću i Bednji. T-Portal

Končar potpisao ugovor o izgradnji hidroelektrane kod Zenice vrijedan 60 milijuna eura