Istraživanje ekonomista Europske središnje banke upozorava da bi rast upotrebe stablecoina mogao potaknuti klijente na povlačenje depozita iz banaka, što bi povećalo troškove financiranja i smanjilo kreditiranje realnog gospodarstva. Iako depoziti u eurozoni iznose oko 17 bilijuna eura, a globalno tržište stablecoina oko 300 milijardi dolara, veći je problem dominacija dolarskih stablecoina. Njihova šira upotreba u Europi mogla bi oslabiti utjecaj ECB-a na likvidnost i kamatne stope. Autori pozivaju na strožu regulaciju i jači nadzor kako bi se smanjili financijski rizici. Mreža
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Za štediše i one koji imaju kredite već prije toga se puno toga promijenilo, iako su kamate na kredite sporije smanjivane nego one na ušteđevine. Ako se smanje kamate na štednju smanjuju se i kamate na konzumne kredite, ako banke rade fer, jer jeftinije postaje i nabavljanje novca za financiranje. Građevinska industrija koju muči kriza ne očekuje poboljšanje stanja zbog smanjenja kamata. Istina, s jedne strane stambeni krediti postaju jeftiniji, ali skupoća je i dalje velika. Burze su već ranije jako profitirale od očekivanog smanjenja kamatnih stopa. Njemački burzovni indeks DAX je od početka godine porastao za gotovo 12 posto. Niske kamate su u pravilu dobre za tečajeve dionica. DW
U analizi ECB-a ističe se i da reforme koje se provode unutar ERM II stvaraju preduvjete za efikasniju alokaciju kapitala u produktivne tvrtke umjesto u takozvane “rentne sektore”. Uz to, navode u HNB-u, u analizi se naglašava kako je je odnos cijena i dohodaka u Hrvatskoj trenutno u skladu s relativnim odnosima cijena i dohodaka u eurozoni te se zaključuje kako činjenica prema kojoj je prosječni dohodak u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu relativno nizak, ne predstavlja zapreku uspješnom prelasku na euro. Novi list
ECB: Do 2020. nova referentna kamatna stopa
U novom konvergencijskom izvješću [pdf] o sedam članica EU-a koje bi trebale u dogledno vrijeme uvesti euro, među kojima je i Hrvatska, poručuje se kako naše gospodarstvo ne ispunjava kriterije iz Maastrichta. Ti kriteriji konvergencije odnose se na proračunski deficit Hrvatske, koji je 2015. iznosio 3,2% BDP-a, dok kriteriji dopuštaju maksimalno 3%, te prekomjeran javni dug, veći od 60% BDP-a, koji u Hrvatskoj iznosi 86,7% BDP-a. ECB Hrvatskoj preporučuje konsolidacijsku strategiju koja će poduprijeti rast te provođenje reformi. Jutarnji
Zbog izmjena Zakona o HNB-u (koji predviđa revizije financijskih izvješća jednom godišnje, rasprave u Saboru o izvješću te ograničavanje mandata guvernera na maksimalno dva), predsjednik Sabora Željko Reinera dobio je pismo Europske centralne banke u kojemu se upozorava kako se sve izmjene moraju uskladiti s njima. Prijedlog za izmjene Zakona nije došao iz Vlade, nego iz Sabora. Iza njega stoji 45 zastupnika, većinom Mosta i HDZ-a. Jutarnji
Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna euro ojačao, premda je Europska središnja banka (ECB) dodatno olabavila monetarnu politiku, i to agresivnije nego što se očekivalo
Tečaj eura prema američkoj valuti potonuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 1,1018 dolara, najnižu razinu od početka kolovoza. Euro je oslabio i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, na 133,80 jena, najnižu razinu u mjesec dana. Čelnici ECB-a odlučili su na sjednici u četvrtak da ključna kamatna stopa ostaje nepromijenjena na rekordno niskoj razini od 0,05 posto, dok je predsjednik banke Mario Draghi poručio da će ECB u cijelosti provesti program kupovine imovine za 60 milijardi eura mjesečno, a mogla bi ga i produljiti nakon planiranog završetka u rujnu iduće godine. Večernji
Grčka je možda financijski propala, ali Trojka je propala politički. Oni koji progone ovu naciju barataju nelegitimnim, nedemokratskim moćima, moćima koje sada pogađaju sve nas. Pogledajte samo Međunarodni monetarni fond – kontroliraju ga bogati kako bi kontrolirali siromašne. On Grčkoj sada radi ono što je napravio jednoj siromašnoj naciji za drugom – njegovi programi prisilili su izabrane vlade da razmontiraju javnu potrošnju, uništavajući zdravstvena, obrazovna i sve ostala sredstva kojima bi jadnici mogli poboljšati svoje živote, analizira Guardian Trojku.
Slijedi li otpis duga: Pogledajte tko su najveći vjerovnici Grčke