Još u travnju 2015. hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Biljana Borzan je pismenim putem upozorila Komisiju na potrebu ostvarenja jezične ravnopravnosti na servisima Europske komisije prije uspostave europske platforme za rješavanje online sporova.
“Moju inicijativu poduprla je i Europska mreža za ravnopravnost jezika (ELEN) koja tvrdi čak 290 milijuna građana ne može pristupiti servisima Europske komisije zbog jezičnih barijera. Zato sam posebno sretna što je Europska komisija uspostavila servis za online pritužbe i na hrvatskom jeziku, premda ne u rokovima koji su prvotno bili određeni”, kazala je Borzan.
Europski parlament je još u listopadu prošle godine izglasao dopune Uredbe o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti na kojem se bazira platforma. Mehanizam za rješavanje malih prekograničnih pritužbi na razini EU je vrlo jednostavan. Oštećena strana ispuni online formular koji se automatski upućuje na nadležno tijelo. Ukoliko su potrebna saslušanja odvijaju se preko skypea kako bi se smanjili troškovi. Kada se donese odluka, ona se jednostavno isprinta i može provesti u bilo kojoj zemlji članici EU.
“Izglasali smo da trošak procesa ne smije biti veći od 10 posto iznosa oko kojeg se spori (maksimalno 5000 eura), a prosjeku je za rješavanje predmeta potrebno najviše 90 dana. Oko 70 posto europskih potrošača koji su koristili novi sustav je zadovoljno, a polovica misli da je platforma vrlo jednostavna za korištenje”, kaže Borzan.
Platforma radi i u korist trgovaca. Naime, ako primjerice trgovac isporuči robu u drugu državu članicu EU, a ne može se naplatiti, nadoknadu za štetu koju je pretrpio može tražiti ovim mehanizmom. Procjena kako će se oko 50 posto njihovih tužbi moći rješavati kroz ovaj sustav.
“Oko 60 posto potrošača se ne osjeća sigurno prilikom online kupovine. Jezične barijere su drugi najčešći razlog odustajanja od internet kupovine. Smatram da je uspostavljanje sveobuhvatnog sustava za online pritužbe koje će svojom efikasnošću jačati povjerenje potrošača značajan preduvjet za rast digitalne ekonomije i posljedično rast BDP-a EU”, zaključila je Borzan.
Ostalo je nekoliko država na čije se trgovce nije moguće žaliti preko platforme radi sporog usvajanje europske legislative (Hrvatska, Litva, Luksemburg, Malta, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska). Međutim, potrošači iz tih država mogu nesmetano koristiti novi sustav. Za navedene države potrošači mogu svoju žalbu kao i do sada uputiti Europskim potrošačkim centrima. Europska komisija predviđa da će do lipnja svi trgovci biti obuhvaćeni platformom.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Bugarska i Mađarska pridružile su se nizu europskih zemalja koje su zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, dok Hrvatska i dalje ne reagira, unatoč znanstvenim upozorenjima i smrtnim slučajevima. Biljana Borzan optužuje Vladu za sedmogodišnje odugovlačenje pod izlikom potrebe za dodatnim istraživanjima, iako čak 86% hrvatskih 16-godišnjaka konzumira energetska pića, često i s alkoholom. Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne zdravstvene posljedice, dok druge države bez problema donose zabrane. “Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?” pita Borzan. H-alter
Europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je na porast psihičkih i motoričkih poremećaja kod djece zbog prekomjerne upotrebe interneta i društvenih mreža. Anketa među 229 hrvatskih roditelja pokazala je golemu zabrinutost: 96,5 % ih smatra da su djeca previše na mobitelima, a tri četvrtine vidi konkretne posljedice. Borzan zagovara jaču regulaciju, uključujući zabranu algoritama koji potiču ovisnost te ograničavanje oglašavanja influencerima. EU je već pokrenuo postupke protiv velikih platformi, no promjene idu sporo. Ključnu ulogu imaju roditelji i škole, koje moraju prestati koristiti internet kao digitalnu dadilju. Telegram
Sve češće dolaze glasine da bi se mogla mijenjati politika na način da se počnu ublažavati pravila, otvarajući put k uzgoju GMO-a u cijeloj Europi i ne označavanju namirnica koje u sebi sadržavaju GMO hranu, u razgovoru za H-Alter pojašnjava Biljana Borzan, koja o ovoj temi govori niz godina. Bitka za uvođenje GMO-a (organizama poput kukuruza, soje ili repe u koji su neprirodno uneseni geni drugih organizama) na europsko tržište vodi se nekoliko desetljeća. Za razliku od SAD-a, gdje je GMO prisutan u 75-80 posto hrane, EU preko Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) svaki od ovih organizama mora zasebno ispitati kako bi se njihova prodaja autorizirala. Nakon toga je na članicama hoće li ih pustiti na svoje tržište ili ne. S obzirom na dominaciju desnice u novom sazivu EU parlamenta, koja je inače okrenuta interesima velikih igrača, moglo bi biti problema, zaključuje.
Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest – kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon o osnaživanju potrošača bit će suočeni s kaznama od minimalno četiri posto prometa. Dio oko kojeg se vodila najveća rasprava je bio zabrana ugrađenih kvarova uređaja jer su pojedine države članice htjele zaštititi svoju industriju. Borzan kaže da tu nije bila spremna ni na kakve kompromise jer ako vrata ostanu malo odškrinuta, industrija će naći načina da zaobiđe pravilo. Poslovni
Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna
Novac koji će Hrvatska dobiti iz EU velika je prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak – rekao je HDZ-ov Europarlamentarac Karlo Ressler o te famozne 22 milijarde. Biljana Borzan (SDP) objašnjava da to “nije novac koji smo dobili – to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem”. Tportal
Meet the team! We have elected the Bureau members to join @IratxeGarper in leading our Group ⬇️
🇫🇷 @EricAndrieuEU
🇭🇷 @BiljanaBorzan
🇲🇹 @Miriamdalli
🇸🇪 Heléne Fritzon
🇮🇹 @gualtierieurope
🇫🇮 @EeroHeinaluoma
🇩🇪 @berndlange
🇬🇧 @Claude_Moraes
🇳🇱 @KatiPiri
🇷🇴 @RovanaPlumbMM pic.twitter.com/zRwflS0Rd4— S&D Group (@TheProgressives) 19. lipnja 2019.
Food Fraud Network je mreža Europske komisije za spriječavanje prevare hranom. Nakon “Horsegatea”, u kojem je ustanovljeno da je govedina zapravo bila konjetina, otkrivene su i nizozemska jaja natopljena otrovom za buhe, kao i tuna nafilana aditivima. Biljana Borzan kaže da su kazne za prijestupnike preniske. Plasiranjem patvorene hrane neki proizvođači zarade između 45 i 60 milijardi dolara godišnje. Slobodna Dalmacija