Anksioznost je zdrava reakcija na klimatske promjene i kao takva može biti pokretač konkretnih akcija. Isto tako, može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje odraslih i djece. Moderna psihologija kod djece i mladih u sve većoj mjeri prepoznaje simptome poput tuge, paničnih napada i depresije te povećanog rizika od samoubojstva, a sve potaknuto klimatskim promjenama. Iako se eko – anksioznost ne smatra medicinskim stanjem, ono se ipak u SAD-u definira kao „kronični strah od ekološke propasti“. Istraživanja provedena u Australiji i Sjedinjenim Državama pokazuju da su djeca i mladi u sve većoj mjeri svjesni klimatskih promjena i vjeruju kako će one naštetiti njihovoj generaciji. Više od pola američkih tinejdžera osjećaju strah i ljutnju zbog klimatskih promjena, a studije tvrde da je klimatska kriza rezultirala egzistencijalnim brigama kod djece, mladih i roditelja. Lupiga
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Nikad kao do sada novinske stupce i televizijske vijesti nisu punile ekološke katastrofe, a nemali je broj onih koji upravo zbog toga osjećaju nemir koji im prouzrokuje smetnje i svakodnevno funkcioniranje. Najjednostavnije govoreći anksioznost je neki opći loš predosjećaj. Ekološka anksioznost nije prepoznata kao medicinsko stanje ili poremećaj, a radi se o izrazito dubokom osjećaju gubitka, bespomoćnosti i frustracije zbog doživljaja osobne nesposobnosti činjenja značajne razlike u zaustavljanju klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena već osjećamo, bili mi toga svjesni ili ne. Jedan od načina nošenja s ekološkom anksioznošću je obnavljanje osobnog doživljaja kontrole nad okolinom. Green