Kada bismo putem interneta kupovali makar približno onoliko koliko se poduzetnici trude prodavati i kada bismo internet koristili za učenje i posao makar približno onoliko koliko ga koristimo za vijesti i zabavu, naglo bismo se podigli na listama digitalizacije, a to bi donijelo i neke nove proboje na listama gospodarskog razvoja – pišu u Ekonomskom labu. Svi linkovi na DESI (Digital Economy and Society Index) publikaciju.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Digitalna ekonomija 2016. godine je imala udio u BDP-u od 5% i vrijedila je 18 milijardi kuna, a do 2025. ima potencijal do 80 milijardi kuna 16% BDP-a. Kalkulacija je da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj. Novi list…
“Platforme uspostavljaju vlastita pravila, vlastito zakonodavstvo i vlastitu distribuciju kapitala. Nikakvih radnih prava nema, samo ‘slobodan’ ugovor (za čije izvršenje ili penale kod neizvršenja jamči platforma). Jer svatko je tamo sam za sebe, sam protiv svih drugih, natječući se za novi posao i klijenta. I tko će ih zapravo regulirati? Nacionalne države? Europa? I za koliko godina? I dok se digitalni radnici u tradicionalnim sektorima počinju sindikalno organizirati, npr. u novinarstvu i medijima, a isto je i s Uber taksistima, nije zabilježen slučaj sindikalnog organiziranja na ‘freelance’ platformama, niti je jasno kako bi on trebao izgledati”, piše MAZ o budućnosti rada u digitalnoj ekonomiji.