Dizalice topline su sustavi grijanja i hlađenja koji toplinu ne proizvode izgaranjem, nego je uzimaju iz okoliša – najčešće iz zraka – i prenose u prostor. Najraširenije su dizalice topline zrak–voda, koje uz relativno malu potrošnju električne energije mogu postići višestruko veću toplinsku učinkovitost. Najbolje rade pri nižim temperaturama grijanja, osobito u dobro izoliranim objektima i s podnim grijanjem. Iako je početna investicija veća, subvencije i niži troškovi energije čine ih dugoročno isplativim rješenjem za kućanstva, ali i veće poslovne objekte. Nacional

Tin Bašić za Zgradonačelnik kroz vlastiti primjer pokazuje kako je ulaganje u učinkovitiji sustav grijanja donijelo veću ugodu i racionalnije troškove. U stanu bez centralnog grijanja, koji se prije grijao plinskom peći samo u jednoj prostoriji, postupno je prešao na električni bojler i snažan klima-uređaj za grijanje. Od veljače 2024. klima grije gotovo cijeli stan, uz niže i stabilnije ukupne troškove energije, unatoč rastu cijena. Iako je početno ulaganje bilo značajno, učinkovitost, komfor i šire grijanje prostora pokazali su se kao jasna prednost.

U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine 21,7 posto stanovništva, odnosno oko 846.000 ljudi, bilo u riziku od siromaštva, više nego prethodnih godina. Prag rizika iznosio je oko 617 eura za jednočlano kućanstvo te oko 1300 eura za četveročlanu obitelj. Istodobno, 4,6 posto stanovnika (oko 178.000 ljudi) živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje zimi. Hrvatska je ispod EU prosjeka od 9,3 posto, ali lošija od Slovenije i Austrije. Danica

Grijanje klima-uređajima (zrak-zrak toplinskim pumpama) postaje globalni standard zbog visoke energetske učinkovitosti. U umjerenim klimama moderni uređaji iz 1 kWh struje proizvode preko 5 kWh topline, što je znatno jeftinije od plina. Tehnologija je dokazano učinkovita čak i u Skandinaviji na -30 °C. Iako zahtijevaju pažljivo planiranje zbog estetike fasada i strujanja zraka, klime smanjuju troškove gradnje i emisije CO2. DW

Nakon energetske krize potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu, udio stanovnika EU-a koji si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje porastao je na 9,2 %, odnosno više od 41 milijun ljudi. Energetsko siromaštvo snažno varira među državama – od 2,7 % u Finskoj do 19 % u Bugarskoj i Grčkoj, a još je izraženije u zemljama izvan EU-a poput Albanije i Sjeverne Makedonije. Problem proizlazi iz kombinacije visokih troškova energije, niskih prihoda i loše energetske učinkovitosti, uz ozbiljne posljedice za zdravlje. N1

Na konferenciji o održivom grijanju i hlađenju istaknuto je da hrvatske zgrade troše 40% ukupne energije, ponajviše na toplinu i rashladu. Stručnjaci poručuju da su najveće uštede moguće energetskom obnovom – izolacijom ovojnice, modernizacijom sustava te korištenjem obnovljivih izvora i toplana. Uštede nakon obnove mogu doseći 50–60%, a poboljšava se i udobnost te vrijednost objekata. Naglašena je važnost cjelovitog pristupa, primjera dobre prakse i odustajanja od čekanja subvencija. Predstavljen je priručnik koji daje konkretne smjernice za učinkovito i održivo grijanje i hlađenje u zgradama. Zgradonačelnik

Početak listopada donio je hladnoću, ali i više troškove grijanja jer je Vlada smanjila subvencije za plin i struju. Kućanstvima će računi porasti prosječno devet eura mjesečno, pa se mnogi ponovno okreću ogrjevnom drvu čija je cijena ostala stabilna – oko 65 eura po kubiku. Dok jedni griju samo jednu sobu da uštede, drugi kombiniraju drva i plin. Stručnjaci pak upozoravaju da je drvo, iako jeftinije, ekološki i energetski neučinkovito grijanje. N1

Sezona grijanja od 1. listopada donosi više cijene zbog rezanja subvencija, a razlike među energentima nikad nisu bile izraženije. Najpovoljnije ostaje grijanje preko gradske toplane s prosječnih 800 eura godišnje, dok je plin oko 1200, drva 1300, a peleti 1064 eura. Lož ulje i ukapljeni plin stoje znatno više – 1747, odnosno 2369 eura. Najskuplja opcija daleko je električna energija s čak 3700 eura godišnje. Izbor energenta tako sve više znači i izbor životnog standarda. tportal

Tako proizlazi iz podataka Europskog statističkog ureda prema kojima predlani 10,6 posto stanovnika Europske unije nije moglo primjereno zagrijati svoj dom. To je 1,3 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je tu i dalje ispod EU prosjeka sa 6,2 posto stanovnika. Najviše ih je u Španjolskoj i Portugalu (oko 20 posto), a najmanje u Švicarskoj, Luksemburgu, Finskoj, Sloveniji, Austriji i Estoniji. Danica