Svaka strategija bazira se na izbjegavanju boli i neugodnih osjećaja. Najčešće kad odrastete uz ignoriranje ili minimiziranje svojih osjećaja kao što su to radili vaši roditelji, prirodno je da je to jedina vještina suočavanja s emocijama koju naučite, dok se vama čini da djeluje. Ali, nažalost, to uopće ne funkcionira. Minimizirani ili izbjegavani osjećaji zapravo ne nestaju već ostaju u vama do iduće prilike kad izađu van. Postoji rješenje: zdraviji način suočavanja s njima je da zastanete i promotrite kako se osjećate. Kad to uspijete, pokušajte se usredotočiti na to što osjećate i kada ti osjećaji nastanu. Probajte se sjetiti odakle vam to, prisjećajući se nekih detalja iz djetinjstva. Sljedeći korak je izliječenje, odnosno suočavanje s njima i njihovo prihvaćanje. Psychology Today

Iako se u zadnje vrijeme stvari dosta mijenjaju, o emocijama se još uvijek često govori kao o nečemu što nam otežava život, a unatoč brojnim edukativnim radionicama i dalje nedostaje da nas od najranije dobi nauče osnovne stvari – što su emocije, čemu nam služe i kako ih koristiti kao svoju snagu. Korištenje racia definitivno je vrijedan aspekt naše ljudskosti – koristiti naš um, racio, kritičku misao… Problem nastaje kada pristupimo tom dijelu našeg bivanja kao jedinom ili jedinom važnom aspektu, a ostale dimenzije zanemarimo i ne damo im jednaku pažnju. Osim što nas to dugoročno neće daleko dovesti, propuštamo koristiti i neopisivo velike resurse koji su nam dani – a to su naše tijelo i srce, to jest naš fizički aspekt i emocionalan. Savjeti

U istraživanju provedenom na Sveučilištu Kalifornija ispitanici su imali zadatak gledati niz sretnih i tužnih lica i pokazalo se da oni koji su primili anti-aging injekcije botoksa imaju poremećenu aktivnost u područjima mozga povezanim s emocijama. Za potrebe istraživanja znanstvenici su napravili snimke mozga 10 žena prije injekcija botoksa u čelo te tri tjedna nakon ubrizgavanja. Tijekom snimanja ispitanice su trebale pokušati prepoznati ljutnju i sreću na fotografijama lica. Rezultati su pokazali da je nakon ubrizgavanja botoksa došlo do poremećaja aktivnosti u područjima mozga povezanim s procesiranjem emocija kao što su amigdala i takozvana fuziformna vijuga. Stručnjaci tvrde da nesposobnost pojedinca da se nasmiješi ili namršti, što je posljedica botoksa, utječe i na to kako on čita emocije na licima drugih. Živim

Zvuk igra ulogu u razvoju mozga čak i dok je beba još u majčinu trbuhu. Sluh je jedno od prvih osjetila koje se razvija – bebe mogu prepoznati zvuk majčina glasa prije bilo kojeg drugog zvuka. Glazba aktivira obje hemisfere u mozgu i stvara nove veze među njima. Ljudski se mozak sastoji od dvije hemisfere – lijeva je odgovorna za logiku, razum, brojeve i jezik, a desna upravlja onim intuitivnijim, maštovitim i kreativnim funkcijama. Glazba desnu hemisferu našeg mozga aktivira tako što potiče maštu i emocije, a lijeva strana mozga paralelno analizira partituru i fokusira se na elemente poput notnog zapisa, ritma i značenja stihova. Male bebe imaju jako prilagodljiv mozak – dokazano je da im slušanje glazbe pomaže u razvijanju memorije, usvajanju ritma, razvoju koordinacije i fine motorike te potiče maštu i kreativnost. Glazba blagotvorno utječe i na mozak odrasle osobe iako su te promjene sporije i manje izražene što smo stariji. Tportal

Rose-Lynn Fisher autorica je divne serije fotografija The Topography of Tears, osušenih suza na staklenoj površini snimljenih kroz mikroskop koje čine zanimljivi prikaz pejzaža ljudskih emocija, naime, svaka suza ima svoj povod, primjerice iskupljenje, promjena, nada. Brainpickings mnogo dublje i opširnije proučava temu emocija i emocionalne inteligencije.

“Danas kad pretnja desenzitivizacije i prateća zavodljivost distanciranja, gneva, odbojnosti, indignacije, oplakivanja i narcisizma lebdi nad našim životima, možda opet treba da sebi postavimo pitanje koje je sebi postavio Čehov u proleće 1890: šta će me prenuti iz ovog stanja neosetljivosti? Kako ću se suprotstaviti mrtvilu koje mi obuzima dušu?”, prevodi Peščanik vrlo dobar tekst onkologa i pisca Siddharte Mukherjeea iz New Yorkera.

4 načina kontrole emocija u napetim trenucima

Iako ljubav ne znaju definirati i vjerojatno se radi o skupu emocija umjesto o jednom, zasebnom osjećaju, nova studija američkih psihologa pokazala je da moguće pojačati ili smanjiti ljubav prema nekome bihevioralnim i kognitivnim strategijama koje usmjeravaju naše osjećaje. “Regulacija ljubavi” otkrivena je u istraživanju parova koji su još u vezi, kao i onih koji su friško prekinuli, a koji su u “kuri” gledajući slike svojih partnera morali razmišljati o njihovim dobrim ili lošim stranama. Ovako nešto zapravo ne čudi, tvrde autori, jer smo u stanju regulirati svoje ostale emocije, samo smo se dosad uglavnom bavili negativnima. Ozy

Zemlje Sjeverne i Južne Amerike među najemotivnijim su zemljama na svijetu, pokazalo je veliko istraživanje koje je proveo Gallup. Anketa se sastojala od niza pitanja. Potom su gledali koliko je ispitanika iz svake države odgovorilo potvrdno na sva pitanja, pokazujući time širok raspon emocija. Najviše potvrdnih odgovora imali su ljudi iz Bolivije i El Salvadora (59 posto), a najmanje stanovnici Bangladeša (37 posto). U Hrvatskoj je potvrdno odgovorilo 45 posto ispitanika, dok je u Srbiji ta brojka 41 posto. Od naših susjeda, najemotivniji su Talijani (53 posto). Slovenci (48 posto) i Crnogorci (46 posto). Index

[zbunjen] 10 riječi za emocije koje niste ni znali da imate