„Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih područja cirkularne ekonomije koje uključuje proizvodnju električne i toplinske energije iz otpada. U EU se u 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada godišnje obradi oko 78 milijuna tona otpada. Ta količina otpada može energetski zamijeniti 19 posto plina kojeg je 2012. iz Rusije uvezla EU. U Hrvatskoj se planira gradnja jednog takvog postrojenja, koja su sigurna po okoliš i zdravlje građana“, rekao je ministar Mihael Zmajlović na konferenciji o proizvodnji električne i toplinske energije iz otpada.
Postrojenja za energetsku oporabu otpada važan su dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Europske unije. U tim se postrojenjima proizvodi toplinska i električna energija za približno 14 milijuna stanovnika Unije. Na području EU 2013. pokrenuta je gradnja 14 novih postrojenja. Korištenjem goriva iz otpada i miješanog komunalnog otpada kao energenta smanjuje se uvoz i ovisnost o fosilnim gorivima.
„Za poslovanje HEP-a u budućnosti važna je činjenica da kogeneracijska postrojenja za termičku obradu otpada uz primarni cilj proizvodnje toplinske energije, na održiv način smanjuju potrebu korištenja fosilnih goriva, što s jedne strane pomaže diversifikaciji energenata a s druge dovodi do značajnog smanjenja emisije stakleničkih plinova. Prepoznajemo svoju ulogu i odgovornost u realizaciji nacionalne energetske i okolišne politike, pa tako i u segmentu gospodarenja otpadom“, kaže predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić.
Čak do 80 posto energije iz otpada može biti vraćeno u energetski sektor. Stoga se većina postrojenja za energetsku oporabu otpada gradi u velikim gradovima te su priključena na lokalnu energetsku mrežu, primjerice toplinsku, kako bi gubici energije bili minimalni. Činjenica da se ta postrojenja nalaze u blizini lokacija gdje žive ljudi najbolje govori o njihovom utjecaju na okoliš i zdravlje. Za sve relevantne emisije iz takvih postrojenja postoje granične vrijednosti, jasno definirani postupci ispitivanja, kontinuiranog mjerenja te obaveze nadzora i inspekcija.
„Prvo postrojenje za energetsku oporabu otpada sagrađeno je 1904. u Stockholmu, a danas diljem Švedske 32 postrojenja proizvode toplinsku energiju za 810.000 domaćinstava i električnu energiju za 250.000 kuća. Trenutno se 50 posto otpada iz domaćinstava pretvara u energiju. Samo u 2012. energetski je obrađeno 2.270.000 tona otpada”, rekao je viši savjetnik švedskog ministra za poduzetništvo i inovacije Stefan Noreén.
Iskustva država EU koje imaju jedne od najnaprednijih sustava gospodarenja otpadom poput Švedske pokazuju da se i kod odvojenog skupljanja korisnog otpada poput papira 85-90 posto reciklira, a 10-15 posto energetski iskorištava. Kod plastike je postotak recikliranja daleko niži te iznosi oko 35 posto, dok se 65 posto energetski oporabljuje. Stoga je za obradu dijela otpada koji se ne može reciklirati potrebno sagraditi centre za gospodarenje otpadom od kojih će pojedini sadržavati, između ostalog, i postrojenja za energetsku oporabu otpada.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kineski znanstvenici uspjeli su postići veću gustoću plazme u tokamaku iznad Greenwaldove granice, što predstavlja važan iskorak za nuklearnu fuziju. Nuklearni fizičar Tonči Tadić objašnjava da bi to moglo povećati stabilnost i učinkovitost budućih fuzijskih reaktora, uključujući ITER. Iako su postignuti značajni znanstveni rezultati, komercijalna fuzijska energija još je udaljena desetljećima. Ključni izazovi ostaju stabilna reakcija s energetskim dobitkom i razvoj materijala otpornog na snažno neutronsko zračenje. N1
Istraživači sa Sveučilišta Qingdao razvili su lagan i samostalni sustav za praćenje pogleda koji energiju dobiva iz samog treptanja oka. Temeljen na triboelektričnim nanogeneratorima, sustav pretvara trenje između kapka i oka u električnu energiju, bez vanjskog napajanja ili infracrvenog zračenja. Detektira pokrete oka već od 2 stupnja uz preciznost od 99 %, radi u mraku i dovoljno je udoban za nošenje poput naočala ili kontaktnih leća. Tehnologija otvara nove mogućnosti za osobe s invaliditetom i uređaje proširene stvarnosti. Tjedni pregled novosti iz znanosti donosi Bug
Iako je mnogima kava prva jutarnja misao, postoje jednostavniji i jeftiniji načini za razbuđivanje. Stručnjaci savjetuju čašu vode s limunom za hidrataciju i energiju, kratko istezanje ili šetnju za pokretanje cirkulacije, te tuširanje hladnom vodom za trenutni šok-budilicu. Umjereno kofeinske alternative poput matche i zelenog čaja mogu pružiti blaži poticaj bez naglog pada energije. Ukratko – jutro može početi i bez kave, pogotovo kad cijena po šalici već traži ratu kredita. Savjeti
Kronični umor može skrivati ozbiljnije uzroke od manjka sna – od deficita nutrijenata poput kolina i vitamina D do problema sa štitnjačom, dehidracije ili nuspojava lijekova. Vegani i vegetarijanci skloniji su manjku kolina, a zimski manjak sunca iscrpljuje zalihe vitamina D. Previše kofeina također može stvoriti začarani krug nervoze i nesanice. Stručnjaci naglašavaju da se iscrpljenost ne rješava energetskim pićima, već pravilnom prehranom, dijagnostikom i prilagodbom životnih navika. tportal
Nitrati, nekada ključna sirovina za dušičnu kiselinu i eksplozive, danas su opasni polutanti. Znanstvenici su razvili elektrodu od titanijevih nanocjevčica obloženih molibdenom (Mo/TiO2-M) koja katalizira pretvorbu nitrata u amonijak električnom strujom. Elektroda je učinkovita i ekološki prihvatljiva, proizvodnja amonijaka je stabilna (5,18 mg/cm²/h), a istovremeno smanjuje zagađenje nitrata u vodi, spajajući kemijsku tehnologiju i zaštitu okoliša. Nenad Raos za Bug
Japan je u jugozapadnom gradu Fukuoki pokrenuo drugu osmotsku elektranu u svijetu, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi 880 tisuća kilovatsati električne energije. Nova tehnologija temelji se na osmozi, prirodnom procesu u kojem voda s manjom koncentracijom soli prelazi kroz posebnu membranu prema onoj s većom. Taj protok vode stvara pritisak koji se zatim koristi za proizvodnju električne energije. Iako je tehnologija u ranim fazama, smatra se da je pouzdan izvor energije jer nije ovisna o vremenskim uvjetima, za razliku od solarnih ili vjetroelektrana. Guardian, tportal
Na krovovima svojih pogona tvrtka Končar postavlja sunčane elektrane koje već pokrivaju velik dio potrošnje, smanjuju emisije CO₂ i ovisnost o tržištu energije. Do 2026. planira iz obnovljivih izvora pokrivati 35% potreba. Sličnim putem idu i druge tvrtke poput Plive, Podravke i METRO-a. U Hrvatskoj je trenutačno priključeno više od 27.000 solarnih sustava, a industrijski objekti daju značajan doprinos energetskoj tranziciji – tiho, ali učinkovito, panel po panel. Zgradonačelnik
Znanstvenici s UCLA razvili su PEDOT nanovlakna s izvanrednim kapacitetom pohrane energije, čak 100 puta vodljivijima od komercijalnih alternativa. Ova nanovlakna omogućuju izradu superkondenzatora s kapacitetom preko 4600 milifarada po kvadratnom centimetru i 70.000 ciklusa punjenja. Vertikalni rast materijala povećava površinu za pohranu naboja, čime se otvara put za primjene u električnim vozilima, prijenosnoj elektronici i sustavima obnovljive energije. PEDOT, dosad korišten za zaslone i pametne prozore, sada postaje ključan za učinkovitu i održivu pohranu energije. Revija HAK
Energetski institut Hrvoje Požar objavio je godišnji pregled Energija u Hrvatskoj 2023. Potrošnja energije u industriji porasla je za 4% u odnosu na 2022., a u razdoblju od 2018. do 2023. bilježi prosječni godišnji rast od 0,2%. U tom su razdoblju povećani udjeli tekućih goriva, neobnovljivog otpada, pare i vrele vode, dok su obnovljivi izvori i električna energija u padu. Smanjena je potrošnja u industrijama obojenih metala, prehrambenoj i tekstilnoj industriji, ali većina sektora bilježi rast. Savjeti
Znanstvenici su otkrili način da industrijski otpad, trifenilfosfin-oksid (TPPO), pretvore u anolit za protočne baterije. TPPO se reducira u stabilniji spoj CPO, koji pohranjuje energiju kroz elektrokemijske procese. Ključ je pronalazak idealnog otapala, smjese dimetilformamida i acetonitrila, koja omogućava dugotrajan rad baterije. Ova tehnologija obećava budućnost u kojoj će tekući elektroliti zamijeniti fosilna goriva u cjevovodima, otvarajući vrata novoj eri energetske održivosti. Nenad Raos za Bug