Podaci s portala Our World in Data, temeljeni na Svjetskim demografskim projekcijama UN-a iz 2024., pokazuju jasnu podjelu Europe u razdoblju 2022.–2023. Većina zapadnih i sjevernih zemalja bilježi rast stanovništva zahvaljujući pozitivnoj neto migraciji, dok istočna i južna Europa, uključujući Hrvatsku, bilježe pad. Iznimke među bivšim jugoslavenskim državama su Slovenija i Crna Gora, koje rastu. Budući da je fertilitet svugdje ispod razine reprodukcije, migracije su ključni čimbenik koji ublažava prirodni pad stanovništva u dijelu Europe. N1

Migracije 2024. donijele su Hrvatskoj rast stanovništva zahvaljujući neto doseljavanju, ponajviše iz Azije i Južne Amerike. Dok Slavonija i dalje gubi ljude i zbog unutarnjih i zbog vanjskih migracija, turizmom i ekonomskim rastom pogonjene županije poput Zadarske, Istarske i Zagrebačke privlače doseljenike. Zagreb i Split paradoksalno gube stanovništvo kroz unutarnje migracije unatoč dolasku stranaca, što se povezuje s dugogodišnjom krizom urbanog upravljanja. Ključni faktori privlačnosti su razvoj gospodarstva i visoki dohoci, dok turizam djeluje kao moćan, ali ne nužno presudan magnet. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Nova studija upozorava da čak i ako globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 °C, ledene ploče Grenlanda i Antarktike mogle bi nezaustavljivo nestati, uzrokujući porast razine mora i masovne migracije prema sjevernoj polutki. Ledenjaci već gube 370 milijardi tona leda godišnje, a porast razine mora mogao bi doseći 1 cm godišnje do kraja stoljeća. To bi ugrozilo stotine milijuna ljudi na obalama. Znanstvenici upozoravaju da se “sigurni pragovi” tope brže od samih ledenjaka — i da je cilj od 1,5 °C možda premalo, prekasno. tportal

Hrvatska se trenutačno nalazi u početnoj fazi prijelaza iz zemlje neto emigracije u zemlju neto imigracije. Tome pogoduje nekoliko godina bržeg gospodarskog rasta od prosječnog rasta u EU, koji se događa na razini razvoja koja nije više daleko od 80% europskog prosjeka realnog dohotka po stanovniku. Dodatan razlog je doseljavanje iz ratom pogođene Ukrajine. Ono ne mora biti trajan izvor značajnog doseljavanja iako objašnjava zašto se pozitivan migracijski saldo u Hrvatskoj pojavio i prije dostizanja praga od 80% 2022. i 2023. Na isti način djeluje i privlačnost Jadranske Hrvatske za život. Taj utjecaj je vjerojatno trajan, ali brojčano nije bitan kao doseljavanje iz Ukrajine.

Važan je zaključak da se relativno rana pojava pozitivnog migracijskog salda u Hrvatskoj može objasniti kratkoročnim, a ne fundamentalnim faktorima. Nema nikakvoga jamstva da će Hrvatska u duljem vremenskom razdoblju biti jako privlačna za povratak i doseljavanje iz europskih zemalja. Glavna je poruka da migracije više ne treba promatrati kao agregatni fenomen. Međutim, migracijski saldo može osjetno kolebati oko tog praga razvoja. Trajni prijelaz u fazu neto doseljavanja zahtijeva dostizanje još višeg stupnja razvoja, za što je ključno kvalitetno i međunarodno konkurentno obrazovanje. Velimir Šonje i Ivan Burić za Ekonomski lab.

U Hrvatskoj trenutno ima 80.000 do 100.000 stranih radnika. Preko ljeta ih je bilo više od 100.000. U prvih deset mjeseci ove godine izdana je 147.301 radna dozvola. Iduće će ih godine biti i više od 200 tisuća. Hrvatska, činjenica je, treba strane radnike dok sami Hrvati odlaze u bogatije države Europske unije. U pitanju je sustav spojenih posuda – hrvatski građani idu tamo gdje su bolje plaćeni, a ovdje dolaze oni koji su opet bolje plaćeni nego u svojoj zemlji. Kad dodate i nizak natalitet posvuda u razvijenom svijetu, realno je da nam za funkcioniranje trebaju strani radnici. Hrvatska bi bez njih ostala bez građevine, bez dobrog dijela ugostiteljstva i bez hrpe drugih poslova. Nekoliko stotina tisuća stranih radnika je puno. Oni su već promijenili sliku Hrvatske, a i dalje će je mijenjati. Migracije su, uostalom, prirodan proces. Hrvati valjda to najbolje znaju, jedna smo od nacija s najvećom dijasporom u svijetu. Pitanja na koja politika šuti su – što želimo od tih stranih radnika; kako ćemo ih integrirati; kako ćemo stvoriti uvjete da sutra Hrvatsku počnu smatrati svojom domovinom? Goran Vojković otvara temu (kad već političari neće) za Index.

Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je više useljenih nego iseljenih. Blizu smo brojke od 200 tisuća radnih dozvola koje smo izdali strancima. Nastavimo li ovakvim tempom, za tri desetljeća u Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik biti stranac. Prošle godine iselilo je 16 tisuća Hrvata u Njemačku, dok njemački Savez za migracije pokazuje da se doselila 21 tisuća Hrvata. Hrvatska nema migracijsku politiku. Nemamo ni sustav obrazovanja. Školujemo kadar koji odlazi, a dobivamo manje obrazovan kadar. Kroz klijentelizam pogrešni su se ljudi našli na pogrešnim mjestima koji ne znaju kreirati politike. Neka je zanimanja teško naći, ako se ne plati ljude, rekli su gosti emisije Studio 4. HRT

Prvi put od 2008. godine Hrvatska je lani zabilježila pozitivan migracijski saldo, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za statistiku. Točnije u 2022. imali smo 11.685 više doseljenih nego odseljenih iz zemlje. Naime, iz Hrvatske je lani otišlo 46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, od kojih je velik dio radnika iz drugih zemalja. “Vjerujem da je i među onih 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje ili odlaze drugdje” – kaže demograf prof. dr. Ivan Čipin. Vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017., kad su otišla čak 47.352 građanina odnosno razlika između odseljenih i doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Jutarnji

Dražen Živić, demograf i znanstvenik s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, još jednom je ponovio da, ako se ubrzo ne donesu nekakve konkretne i sustavne demografske mjere, Hrvatskoj do kraja 21. stoljeća prijeti demografski slom. „Kada je riječ o mogućoj promjeni etničke strukture u Hrvatskoj ona za sada nije realna niti smo trenutno ugroženi. Naime, Hrvatska nije gospodarski i na druge načine razvijena kao države Zapadne Europe tako da se radnici koji dolaze raditi zadržavaju sezonski i onda vraćaju u svoje matične države ili pak odlaze prema razvijenijim državama Europe. Stoga Hrvatska nije, za sada, niti migrantima interesantna država tako da se još uvijek nalazimo samo na njihovom putu prema državama Zapadne Europe“, kaže Živić. Govoreći o značajnijem naseljavanju stranaca u Hrvatsku kaže kako bi se takvo što moglo očekivati s gospodarskim razvojem i stvaranjem puno kvalitetnijih uvjeta života nego što su sada. Aljazeera

Mediteranske zemlje na glavnim migrantskim rutama prema Europi ove godine mogu očekivati više od 150.000 izbjeglica zbog novog migrantskog vala iz Afrike i Bliskog istoka uzrokovanog nestašicom hrane i gladi zbog ruske agresije na Ukrajinu. Nestašica pšenice i drugih žitarica mogla bi utjecati na 1,4 milijarde ljudi, upozorio je krizni koordinator UN-a Amin Awad. Dodao je da su nužni dodatni pregovori za deblokiranje luka u Ukrajini kako bi se izbjegla glad i masovne migracije diljem svijeta. (N1)

International #migration, in 5 charts from @UNmigration https://t.co/6stV8RDUTS pic.twitter.com/5K7n1yn5gn

— World Economic Forum (@wef) February 26, 2020