Čak 86 posto stanovnika Europske unije osjeća se sigurnim u upravljanju osobnim financijama, a 73 posto se osjeća sigurnim u internetskom bankarstvu, pokazuje istraživanje Eurobarometra o komuniciranju Europljana sa svijetom financijskih usluga temeljeno na odgovorima 27.862 stanovnika iz 27 država članica. Prema istraživanju, tri su glavna izvora informacija za Europljane o njihovim osobnim financijama: preporuke financijskih savjetnika, specijalizirane usporedbe proizvoda te preporuke prijatelja ili obitelji. Samo 5 posto Europljana koristi informacije s društvenih medija i utjecajnih osoba za donošenje financijskih odluka. Lider
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Razlike digitalnog eura u odnosu na gotovinu u užem smislu nema – isto tako je riječ o zamjeni potraživanja koje imate prema banci, za potraživanje prema državi odnosno središnjoj banci. Samo što ćete, umjesto novčanice kao likvidne potvrde tog potraživanja, putem aplikacije na mobilnom telefonu imati otvoren račun kod HNB-a (odnosno Eurosustava) na kojem će pisati broj eura koje ste kupili. Većina ljudi će koristiti digitalni euro samo ako im se to isplati – ako mogu uštedjeti na troškovima transakcija; ako su one brže i sigurnije. Uspjeh ili neuspjeh digitalnog eura zavisit će o tome koliko će njegova platna tehnologija biti superiorna u odnosu na postojeće. To još uvijek ne znamo. No, proširit će razumijevanje financijskih i platnih sustava, a u najširem smislu potaknut će i rasprave o demokratskom nadzoru, slobodi, odnosu građana, korporacija i država.Velimir Šonje za Ekonomski lab
Gotovina u eurozoni ubrzano gubi važnost, pa ECB razvija digitalni euro – javnu digitalnu valutu koja bi zadržala prednosti keša (privatnost, sigurnost, dostupnost) u online svijetu. Time se želi smanjiti ovisnost o privatnim i neeuropskim sustavima plaćanja te zaštititi monetarni suverenitet. Digitalni euro trebao bi funkcionirati besplatno, trenutno i offline, a korisnici bi ga koristili putem digitalnog novčanika. Projekt je još u pripremnoj fazi, pa se uvođenje očekuje najranije između 2027. i 2029. godine. Index
Digitalni će euro, kažu, biti oblik digitalne gotovine, koji će se moći koristiti za izravna plaćanja diljem Eurozone. Korištenje će biti potpuno besplatno, kao da je riječ o gotovini, moći će se koristiti i dok je korisnik online ili dok nema pristup Internetu, a njime će se moći podmirivati sva plaćanja – na način kako to ne omogućava niti jedan digitalni platni instrument danas. Tako će digitalni euro biti moguće prebaciti s jednog privatnog računa na drugi, platiti njime u trgovini ili online, a služit će i u transakcijama među organima vlasti te državama. Sada slijede još dvije godine priprema, nakon čega će odlučiti hoće li ga uvesti ili ne. Bug
Hrvatska će, kao što znamo, prvoga dana 2023. godine uvesti euro kao službenu valutu i njome zamijeniti kunu. Kako sada stvari stoje, već tri godine nakon toga taj bi euro mogao dobiti i svojeg digitalnog “dvojnika” stablecoin koji se razvija u Europskoj središnjoj banci (ECB). Digitalni euro omogućit će veću stabilnost i neovisnost monetarnog sustava Europske unije te će povećati efikasnost sustava digitalnih plaćanja, najavio je Fabio Panetta, član Izvršnog odbora Europske središnje banke. Bug
Europska središnja banka ispitat će odgovara li euro digitalnom dobu, jer smatra da moraju biti spremni izdati digitalni euro. Digitalni euro bio bi sličan bitcoinu, ali bi za razliku od drugih kriptovaluta bio pod nadzorom središnje banke i ne bi zamijenio papirnati novac, nego bi bio njegova zamjena. Pilot-projekt kreće sredinom listopada. Poslovni