Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta izglasao je prigovore na pet GMO proizvoda koje planira odobriti Europska komisija. Radi se o tri odobrenja za uzgoj GMO kukuruza i dva odobrenja za prodaju proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz i pamuk.„Današnji prigovori ne mogu zaustaviti odobrenja i zato do punog izražaja dolazi važnost direktive o uzgoju GMO koju smo izglasali 2014. Naime, dozvole za uzgoj neće vrijediti za teritorij Republike Hrvatske jer se ona po tom EU zakonu ima pravo izuzeti iz odobrenja. Vlada samo mora na vrijeme koristiti tu mogućnost. Čak devetnaest država članica EU ne želi uzgoj GMO-a, a među njima su svi naši susjedi,“ kazala je europarlamentarka Biljana Borzan koja je sudjelovala u izradi direktive iz 2014.
Prema istraživanju nedavno provedenom u Hrvatskoj, 73,4% ispitanika zabrinjava GM hrana, 15% nema problema s GM hranom, a 11.6% nema definitivni odgovor.
„Ti podaci pokazuju da je hrvatska javnost negativno raspoložena prema GM hrani i mi koji ih predstavljamo to trebamo poštivati. GM tehnologija ima određene korisne primjene, na primjer u medicini, no niz je razloga zašto bi Hrvatska trebala ostati GMO-free zemlja. Tako ćemo se, između ostalog, lakše brendirati kao proizvođač i izvoznik organske hrane koja je budućnost hrvatske poljoprivrede“, smatra Borzan.
Odbor Europskog parlamenta je u obrazloženju prigovora naveo da se radi o političkoj poruci Komisiji da neće podržati niti jedno novo odobrenje dok se ne reformira proces davanja dozvola za prodaju GM hrane. Za razliku od uzgoja, države članice se ne mogu izuzeti iz odobrenja za prodaju hrane.
„EU ima stroga pravila o označavanju i sva GM hrana na europskom tržištu mora biti jasno označena kao takva. To je jedan od razloga zašto GM hrane za ljudsku upotrebu praktički nema za kupiti u Hrvatskoj. Uz anti-GMO raspoloženje javnosti tvrtkama se jednostavno ne isplati ulagati u naše tržište i prodavati takvu hranu“, zaključila je hrvatska europarlamentarka.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Bugarska i Mađarska pridružile su se nizu europskih zemalja koje su zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, dok Hrvatska i dalje ne reagira, unatoč znanstvenim upozorenjima i smrtnim slučajevima. Biljana Borzan optužuje Vladu za sedmogodišnje odugovlačenje pod izlikom potrebe za dodatnim istraživanjima, iako čak 86% hrvatskih 16-godišnjaka konzumira energetska pića, često i s alkoholom. Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne zdravstvene posljedice, dok druge države bez problema donose zabrane. “Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?” pita Borzan. H-alter
Europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je na porast psihičkih i motoričkih poremećaja kod djece zbog prekomjerne upotrebe interneta i društvenih mreža. Anketa među 229 hrvatskih roditelja pokazala je golemu zabrinutost: 96,5 % ih smatra da su djeca previše na mobitelima, a tri četvrtine vidi konkretne posljedice. Borzan zagovara jaču regulaciju, uključujući zabranu algoritama koji potiču ovisnost te ograničavanje oglašavanja influencerima. EU je već pokrenuo postupke protiv velikih platformi, no promjene idu sporo. Ključnu ulogu imaju roditelji i škole, koje moraju prestati koristiti internet kao digitalnu dadilju. Telegram
Sve češće dolaze glasine da bi se mogla mijenjati politika na način da se počnu ublažavati pravila, otvarajući put k uzgoju GMO-a u cijeloj Europi i ne označavanju namirnica koje u sebi sadržavaju GMO hranu, u razgovoru za H-Alter pojašnjava Biljana Borzan, koja o ovoj temi govori niz godina. Bitka za uvođenje GMO-a (organizama poput kukuruza, soje ili repe u koji su neprirodno uneseni geni drugih organizama) na europsko tržište vodi se nekoliko desetljeća. Za razliku od SAD-a, gdje je GMO prisutan u 75-80 posto hrane, EU preko Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) svaki od ovih organizama mora zasebno ispitati kako bi se njihova prodaja autorizirala. Nakon toga je na članicama hoće li ih pustiti na svoje tržište ili ne. S obzirom na dominaciju desnice u novom sazivu EU parlamenta, koja je inače okrenuta interesima velikih igrača, moglo bi biti problema, zaključuje.
Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest – kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon o osnaživanju potrošača bit će suočeni s kaznama od minimalno četiri posto prometa. Dio oko kojeg se vodila najveća rasprava je bio zabrana ugrađenih kvarova uređaja jer su pojedine države članice htjele zaštititi svoju industriju. Borzan kaže da tu nije bila spremna ni na kakve kompromise jer ako vrata ostanu malo odškrinuta, industrija će naći načina da zaobiđe pravilo. Poslovni
Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna
Novac koji će Hrvatska dobiti iz EU velika je prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak – rekao je HDZ-ov Europarlamentarac Karlo Ressler o te famozne 22 milijarde. Biljana Borzan (SDP) objašnjava da to “nije novac koji smo dobili – to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem”. Tportal
Meet the team! We have elected the Bureau members to join @IratxeGarper in leading our Group ⬇️
🇫🇷 @EricAndrieuEU
🇭🇷 @BiljanaBorzan
🇲🇹 @Miriamdalli
🇸🇪 Heléne Fritzon
🇮🇹 @gualtierieurope
🇫🇮 @EeroHeinaluoma
🇩🇪 @berndlange
🇬🇧 @Claude_Moraes
🇳🇱 @KatiPiri
🇷🇴 @RovanaPlumbMM pic.twitter.com/zRwflS0Rd4— S&D Group (@TheProgressives) 19. lipnja 2019.
Food Fraud Network je mreža Europske komisije za spriječavanje prevare hranom. Nakon “Horsegatea”, u kojem je ustanovljeno da je govedina zapravo bila konjetina, otkrivene su i nizozemska jaja natopljena otrovom za buhe, kao i tuna nafilana aditivima. Biljana Borzan kaže da su kazne za prijestupnike preniske. Plasiranjem patvorene hrane neki proizvođači zarade između 45 i 60 milijardi dolara godišnje. Slobodna Dalmacija