Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT

This store only sells food waste – and it's saving the planet https://t.co/99lGVLIUGM #sustainability #waste pic.twitter.com/X4wDIiyJdQ

— World Economic Forum (@wef) February 20, 2020

Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača ponudila savjete za sprečavanje bacanja hrane:
– Planirati obroke – hrana se pokvari jer i ne znamo što sve imamo
– Kupovati promišljeno
– Ne kupovati na prazan želudac – u tom slučaju kupujemo više nego što nam treba
– Mudro spremati hranu – ono što ostane može se spremiti ili zamrznuti
– Iskoristiti ostatke hrane za novo jelo
– Donirati

https://twitter.com/wef/status/1172072356090654720

Inovaciju je razvio start-up Apeel, već se koristi u SAD-u, a do kraja godine dolazi u EU.

U EU-u godišnje se baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura!

Svaki član kućanstva u Hrvatskoj dnevno baci 200 grama hrane, od čega najviše voća i povrća (45%), a najmanje keksa i kolača – 2,2%, utvrdila je istraživanjem dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane. Svake godine propadne ili se baci jedna trećina globalne zalihe hrane, najviše u kućanstvima. Novi list…

Prosječno se po svakom stanovniku Hrvatske baci 90 kilograma hrane godišnje (četvrt kile svaki dan!), a da bi se to promijenilo treba pojednostaviti zakon, riješiti pitanje odgovornosti za doniranu hranu, uspostaviti banku hrane radi lakše i učinkovitije distribucije donirane hrane u sve dijelove Hrvatske, uvesti jedinstveno tumačenje oznake ‘najbolje upotrijebiti do’, poručila je HGK. Kao prvi korak su proizvođačima hrane i korisnicima predstavili platformu za doniranje hrane; proradit će iduće godine. Forum.tm…

U Europi se godišnje se baci 88 milijuna tona hrane i to je puno veći problem od bacanja ambalaže. Od toga se samo 0,6 posto hrane spasi i donira potrebitima. 53 posto odbačene hrane otpada na kućanstva. U Hrvatskoj se godišnje baca oko 380.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 630.000 građana na rubu siromaštva i povremeno gladuju. To su neke od informacija koje su se čule na konferenciji “Fashion Week Proljeće 2018 – Hrana: Politike i inovacije” koja se održava od 8.-9. lipnja u Rijeci koja nastoji podići svijest o tome alarmantnom problemu i ponuditi rješenja. Neke države poput Španjolske i Portugala imaju zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice skoro pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest takva da građani znaju da kupiti proizvod kojemu istječe rok nije sramota, već građanska dužnost. Opširnije Novi list, Rijeka 2020, MojaRijeka.hr