Željeznice u Europi su se smanjile za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km, a zatvoreno je više od 2.500 željezničkih postaja, što jasno ukazuje na to da se, bez obzira na zelene politike, europske vlade više fokusiraju na prijevoz automobilima nego na javni prijevoz. Vlakovi su jedan od najekološkijih načina putovanja, dok su automobili, kombiji i kamioni odgovorni za 72 posto emisija štetnih plinova. Hrvatska se nalazi među deset zemalja koje bilježe povećanje duljine svojih željezničkih mreža, uz Italiju, Nizozemsku, Finsku, Švicarsku, Belgiju… U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autoceste više se nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku. Green
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Europska unija pokreće projekt European High-Speed Rail Network vrijedan 546 milijardi eura, kojim bi se u idućih 20 godina povezali svi glavni i veći europski gradovi vlakovima koji voze 250–350 km/h. Plan predviđa 49.400 kilometara novih i moderniziranih pruga, što bi putovanja poput Madrida–Milano ili Atene–Istanbul skratilo na nekoliko sati. Projekt bi željeznicu učinio glavnim prijevoznim sredstvom u Europi i ključnim dijelom zelenog plana EU za smanjenje emisija do 2050. godine. tportal
Gradnja “Rail Baltice”, željeznice duge 870 kilometara koja bi se protezala od Poljske preko Litve, Latvije i Estonije do Finske, mogla bi dobiti zamah zbog ruske invazije na Ukraijnu. “S obzirom na to da nam je Rusija na granici, realizacija ovog projekta nije samo potreba, već obveza”, kaže Agnis Driska, predsjednik Uprave kompanije Rail Baltica. (…) Pred projektantima je izazov jer će morati ukloniti sadašnje tračnice napravljene u vrijeme Sovjetskog Saveza koje su promjera 1520 milimetara dok su u EU promjera 1430 milimetara. “Prvi dio nove pruge od Kaunasa do Rige trebao bi biti dovršen nakon 2026., a čitava pruga do kraja 2030. godine. Putnički vlakovi vozili bi do 250 kilometara na sat, a teretni 120 km/h.”, kažu iz kompanije Rail Baltica. Tportal
Hrvatska država, Europska unija i Svjetska banka u sljedećih deset godina u projektiranje, obnovu i nadogradnju željezničke infrastrukture trebali bi uložiti više od tri milijarde eura. Riječ je o 18 projekata koji su u različitim fazama realizacije; Jutarnji detaljizira svaku od dionica. Trenutno vlakovi u Hrvatskoj voze prosječno 58 kilometara na sat, nakon gradnje trebali bi ići do 160 km/h; sad su sporiji samo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.