Finska devetu godinu zaredom predvodi ljestvicu najsretnijih zahvaljujući povjerenju u institucije i niskoj korupciji. Ključ uspjeha nije samo u BDP-u, već u jednakim prilikama: vrhunskom obrazovanju dostupnom svima, besplatnoj infrastrukturi poput knjižnice Oodi te “svačijem pravu” na slobodan boravak u prirodi. Dok Hrvatska (72. mjesto) kaska, finski model dokazuje da sreća proizlazi iz sustavnog ulaganja u ljude, zdravlje i zajedništvo, a ne iz geografije. Sreća je, dakle, stvar političkog izbora i društvene kohezije, a ne slučajnosti ili klime. Ideje… Iza Finske nalaze se Island i Danska… na 16. mjestu je Kosovo, a na 18. Slovenija. Hrvati su 70. zemlja po sreći, ispred nas su i Srbija i BiH (30. i 37.) Najnesretniji narod na svijetu je u Afganistanu (Index). World Happiness Report

Finska je osmu godinu zaredom najsretnija zemlja svijeta, ne zbog velikih obećanja, nego zbog malih stvari koje funkcioniraju. Dobra lokalna hrana (uključujući soba i losa), sauna kao društveni ritual, priroda nadohvat ruke i gradovi po mjeri čovjeka čine svakodnevicu ugodnom. Helsinki spaja dizajn, učinkovit javni prijevoz i zelenilo, a društvo se temelji na povjerenju i brizi za građane. Plaće su solidne, najamnine stabilne, a cijene nekretnina u padu. Ukratko: sustav radi – i to Fince čini sretnima. Index

Zašto su finski roditelji u odgoju tako opušteni? Dozvoljavaju djeci da istražuju i rade greške

Raskošna priroda, duga oštra zima, polarna svjetlost i saune. Koji je recept za sretan narod pokušali su doznati iz DW-a. Finska ambasadorica sreće tvrdi kako za sreću nas ne smije biti briga što drugi misle, da radimo ono što nas zanima, a važno je biti aktivan cijeli život, što društveno, što rekreativno. Finska je poznata kao zemlja uređenih institucija, stabilnog socijalnog sustava, pristojnih plaća, malo je korupcije, a puno građanskih sloboda. Ljudi tamo imaju veliko povjerenje u vladu i državne institucije. Možda je ključ sreće u mentalitetu, koji i sami građani opisuju kao vrlo ustrajnom u svojim naumima, hrabrosti poput vozača Formule Mike Hakkinena koji je jednom rekao kako treba imati hrabrosti ući u zavoj u punoj brzini, pritom vjerujući kako će sve završiti dobro.

Vožnja vlakom trenutno je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza na duže relacije. Teško da možemo zamisliti kako vlak vozi 220 km na sat, a kamoli da se u njemu možemo tuširati ili dobiti vlastiti ured. E pa takvi vlakovi voze po Finskoj. Green

Jedan od najdubljih rudnika u Europi u malom gradu u Finskoj pretvara se u podzemno skladište energije. Koristit će gravitaciju za zadržavanje viška energije kad god zatreba. Finska zajednica Pyhäjärvi, udaljena 450 kilometara sjeverno od Helsinkija, dobiva novo poglavlje života za svoj više od 1.400 metara dubok rudnik cinka i bakra Pyhäsalmi, koji je bio izvan upotrebe, ali ga sada obnavlja škotska tvrtka Gravitricity. Tvrtka je razvila sustav pohrane energije koji podiže i spušta utege, nudeći “neke od najboljih karakteristika litij-ionskih baterija i pumpanih hidroelektrana”, prenosi Euro News. Green

Zajednica poznatija kao SuperShe, koja okuplja žene diljem svijeta kako bi jedna drugoj pomogle da žive zdrave, osnažene živote, zamisao je Kristine Roth, koja je do prije nekoliko godina vodila konzultantski posao vrijedan više milijuna eura. Odlučila je prodati tvrtku kako bi svoju energiju usmjerila na nešto zabavno i nadahnjujuće za mrežu jakih žena. Tako je došla na ideju otoka SuperShe. “Željela sam ženama dati prostor da budu ono što jesu i uče jedna od druge daleko od vanjskog svijeta i pritisaka svakodnevnog života u društvu kojim dominiraju muškarci”, izjavila je Roth. Otok može primiti 10 super žena i opremljen je s četiri bungalova, spa sadržajima, finskim saunama i opremom za vježbanje. Unatoč svojoj izolaciji, lako je dostupan s kopna: 30 minuta helikopterom ili sat i 20 minuta vožnje automobilom i brodom od međunarodne zračne luke u Helsinkiju. Punkufer

U finskom jeziku termin “sisu” definira se kao koncept i stil života u čijim su temeljima hrabrost i odlučnost, a želimo li biti sretni, trebali bismo ga usvojiti. “Sisu” igra važnu ulogu u kreiranju blagostanja i sposobnosti da se održi pozitivan stav jer taj koncept počiva na ideji da valja biti (i ostati) hrabar, gurati naprijed unatoč nedaćama i/ili nemogućim izgledima. Kako to ostvariti? Evo nekoliko savjeta finske psihologinje Elisabeth Lahti:

• Pronađite svrhu koja je usmjerena na viši cilj – Prema istraživanju psihologinje Angele Duckworth, u stanju smo izdržati veći napor ako radimo na nečemu što doprinosi svijetu, tj. ako si postavimo cilj koji je izvan našeg mikrokozmosa.
• Povećajte otpornost i ustrajnost kroz trening – Praksa i priprema jačanju naš unutarnji “sisu”. Studije su pokazale da naše tijelo ima skrivene rezerve energije koje prirodno koristi kad su nam najpotrebnije, a što si postavljamo veće izazove, to više usvajamo i navike koje jačaju otpornost i ustrajnost.
• Budite blagi prema sebi i povežite se s prirodom – Bildanje čvrstoće je jednako važno kao i jačanje nježnosti prema sebi, treba postojati ravnoteža. Finci su vješti u postizanju tog balansa, a u tome im pomaže i kontakt s prirodom. Planinarenje i šetnje po prirodi sastavni su dio njihove kulture koji im pomaže osjetiti unutarnji mir i sreću. Lider

Finska i Rusija dijele približno 1.340 kilometara dugu granicu koja ne prati nijednu rijeku, planinu i prolazi rijetko naseljenim dijelovima država. “Ako Zapad podrži Ukrajinu da se ona odupre ruskoj invaziji i pobijedi u ratu, Balkan će se sigurno odreći Rusije i okrenuti Zapadu”, smatra general-major Pekka Toveri, nerezidentni suradnik finskog Instituta za vanjske poslove u programu finske vanjske politike, sjevernoeuropske sigurnosti i NATO-a. “Trenutno nam Rusija ne može prijetiti konvencionalnom vojnom silom pa bi mogla pribjeći korištenju hibridnog ratovanja, na primjer služeći se izbjeglicama. Ono što smo svi naučili jest to da Moskva poštuje samo silu. Ako ste dovoljno jaki, Rusija će vas ostaviti na miru. No, ako niste, Moskva će to odmah iskoristiti u svoju korist.  Za nekoliko godina, kada se ruska vojska opet obnovi i naoruža, ponovno će nam postati vojna prijetnja.” Aljazeera

Mislav Ćuk (31) iz Slavonskog Broda prijavio se na oglas da u Laponiji bude pomoćnik Djeda Mraza na minus 40 i otkrio da je stvoren za tu ulogu koja među ostalim podrazumijeva i – rad sa sobovima: “To su naši kolege, i vilenjaci i sobovi su zimski sezonski radnici. Čim se snijeg otopi, vilenjaci idu kućama, a sobovi su slobodni šetati po šumama. I onda opet kad napada snijeg, sobovi se vrate na farme i rade za hranu i piće”, objašnjava Mislav. Pitali smo ga što radi jedan vilenjak. “To je neka mješavina turističkog animatora i voditelja putovanja. Autobusima idemo do farme haskija, do farme sobova, do Djeda Mraza…” objašnjava Ćuk i napominje da je radio i kao arktički vodič u Snježnom Selu (Snow Village) napravljenom od snijega i leda. “Vodio bih goste i objašnjavao im kako da prežive noć ako tamo spavaju”, kaže. 24sata/HRT