Agencija Standard&Poor’s podigla je kreditni rejting Grada Zagreba na povijesnu razinu A-. U pet godina rejting je skočio za pet razina, nadmašivši rast državnog prosjeka. S&P ističe izvrsnu likvidnost, transparentno upravljanje i učinkovit nadzor gradskih poduzeća. Zahvaljujući stabilnim financijama i EU fondovima, Zagreb provodi ambiciozne investicije bez poskupljenja komunalija, vrtića i prijevoza, unatoč inflaciji. Uz najviše plaće u zemlji i udio od trećine nacionalnog BDP-a, agencija predviđa nastavak stabilnosti, pa čak i mogućnost daljnjeg rasta rejtinga uz nastavak odgovornog upravljanja dugom. Jutarnji, Index, N1

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes

Bolje da država ima investicijski kreditni rejting nego da ga nema. Ali, razlozi zbog kojih su dečki iz Standarda & Poor‘sa dali ‘A-‘ rejting jako su čudni. Oni su vidjeli ‘provedbu reformi‘ i ‘šire institucionalno poboljšanje‘. Da su bar naveli koji primjer. Biznis-zajednici bilo bi lakše. Ona to ne vidi. Kreditna agencija zna zašto je povisila rejting. Ali, problem su argumenti koji se navode. Nadalje, mi koji vlastitim očima vidimo da je turizam došao do svog maksimuma trebamo vjerovati kreditnoj agenciji koja nas hvali što je ‘turizam motor rasta‘ i da će nastaviti rasti po stopi od tri posto na godinu. Ocjenjivači iz Standarda & Poors‘a očekuju da će nikad viši rejting državnih financija potaknuti privatne investicije. Investitori će, međutim, ostati oprezni. Čekaju reforme i bolje institucije. A zašto bi vladajući išli u promjene kad i bez njih kreditni rejting raste? Miodrag Šajatović za Lider.

Ovime Hrvatska na listi rejtinga zemalja preskače Rumunjsku koja je zbog fiskalnih rizika u BBB- iako raste brže od Hrvatske. S rejtingom BBB Hrvatska sustiže Bugarsku i Mađarsku, a sljedeća nakon toga je Poljska s A-. Spominjanje Poljske može zvučati preambiciozno, s obzirom na gospodarske uspjehe te zemlje u proteklih 15 godina, no rejting A- je i Hrvatskoj ubrzo dostižan ako uvedemo euro 2023., provedemo fiskalnu prilagodbu (uvjerljivo srušimo omjer javnog duga i BDP-a), počnemo efikasno koristiti EU sredstva i provedemo barem neke od onih famoznih reformi koje se stalno spominju. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Kreditni rejting Hrvatske prešao je iz “BBB-” ocjene na veću “BBB” ocjenu te nas je tako Fitch stavio na najbolje mjesto u povijesti države. Smatra se da je tomu tako zbog brzog pandemijskog oporavka te zbog ulaska u eurozonu. Puni hvale za napredak ostvaren u političkoj i gospodarskoj, u Finchu tvrde da je stabilnosti narušena samo visokim javnim dugom, demografijom te razdobljima slaboga gospodarskog rasta. Procjena rasta ove godine podigla se s 5,5 na 8,19 posto i zahvaljujući turističkoj sezoni te stabilnom izvozu, a predviđa se stabilan rast gospodarstva do 2023. Jutarnji list

Iako cjepivo donosi izglede za ‘dinamičnu ljetnu sezonu’ S&P u svom izvješću pretpostavlja da se turistički sektor u Hrvatskoj neće oporaviti najmanje sljedeće dvije godine. Upozoravaju i da oslanjanje Hrvatske na turistički sektor zemlju čini ranjivom na vanjske šokove i savjetuju da Vlada učini više u privlačenju izvoznoorijentiranih sektora koji nose i veću produktivnost. Novi list…

Naš kreditni rejting je sad, po Fitchu, na BBB-, što znači da je Hrvatska dosegnula investicijski rejting s pozitivnim izgledima. Razlog za poboljšanje su im suficit državnog proračuna i fiskalna konsolidacija. Ove godine je i Standard&Poor’s već proglasio hrvatski kreditni rejting investicijskim. Poslovni…

Agencija Moody’s potvrdila je špekulativni rejting Hrvatske ‘Ba2’ te poboljšala prognozu iz stabilne u pozitivnu, ukazujući na poboljšanu fiskalnu metriku i reforme za koje se ocjenjuje da će pozitivno utjecati na izglede za rast hrvatskog gospodarstva. Faktori za poboljšanje prognoze: proračunski višak, smanjenje javnog duga, reforma mirovinskog sustava, rasplet krize u Agrokoru. SEEbiz…

“Ministar Horvat je bez trunke ustezanja, srama, brojke ili studije, ponovo ponizio hrvatsku javnost ispalivši tezu da nije baš sigurno kako je 557 milijuna manje od milijarde, jer bi se potonje «ulaganje» kroz desetak godina moglo isplatiti. Skamenjen pred istinom o tome kako ljudi koji nikada nisu donosili teške poslovne odluke barataju milijardama, nisam se začudio kada se ministrovom pjevu obećanja pridružila i Predsjednica, s prigodno nepamtljivom izjavom o važnosti industrije, tehnološkog razvoja i slično”, komentira Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Od povrata investicijskog rejtinga trebali bi profitirati – država, poduzeća i građani – i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i otvaranje vrata investitorima koji se suzdržavaju od ulaganja u zemlje sa statusom ‘smeća’. Tportal