Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Vujčić je u finalnom krugu izbora pobijedio finskog protukandidata Ollija Rehna, čime je praktički osigurao jednu od najprestižnijih pozicija u svijetu europskih financija. Time će, vrlo je izgledno, napustiti guvernersku fotelju prije isteka svog trećeg mandata, koji mu je Hrvatski sabor povjerio u srpnju 2024. godine. Njegov vjerojatni odlazak u Frankfurt predstavlja vrhunac karijere tijekom koje je Hrvatsku proveo kroz proces pristupanja Europskoj uniji, a potom i kroz zahtjevan proces uvođenja eura, što ostaje njegovo ključno postignuće i ostavština na čelu HNB-a, na kojem je od 8. srpnja 2012. naslijedivši Željka Rohatinskog. Poslovni… Novi posao ga čeka od 1. lipnja ove godine (Index)

Prema procjenama HNB-a, inflacija u Hrvatskoj trebala bi postupno usporavati, s 3,7 ove godine na 3,1 posto u 2026. i oko 2,3 posto u 2027., no i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto. Glavni razlozi dosadašnje povišene inflacije su snažan rast plaća, visoke cijene usluga potaknute turizmom te pritisci na cijene hrane. Usporavanje rasta plaća, smanjenje turističkih cijena i slabiji gospodarski rast trebali bi ublažiti inflaciju, dok su glavni rizici energija, geopolitika i klimatski uvjeti. tportal

Unatoč godinama mračnih prognoza, svjetsko se gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim. MMF drugi put zaredom podiže prognozu rasta na 3,2%, a sličan uzorak bilježi i Europa, uz inflaciju koja se vraća prema cilju. ESB stope drži stabilnima na 2% jer smatra da je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Hrvatska, s ograničenom izloženošću SAD-u, očekuje rast od 3,2% ove godine i umjereno usporavanje koje bi trebalo dodatno stišati inflaciju. Ipak, sve vrijedi pod uvjetom da sudbina ne pripremi još jednu ironičnu diverziju. Boris Vujčić za Poslovni

Zastupnik Furio Radin upozorio je u Saboru da je Hrvatska narodna banka prekršila zakon jer na novoj kovanici eura s motivom pulske Arene stoji samo naziv “Pula”, bez talijanskog “Pola”. Istaknuo je da dvojezičnost nije stvar izbora, već zakonska obveza. IDS-ov Dalibor Paus ocijenio je da greška nije slučajna nego namjerna. Index… stvar komentiraju i na Forumu

Dok se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo zadržava iznad četiri posto, premijer Andrej Plenković i članovi Vlade okrivljuju Hrvatsku narodnu banku za nedovoljno djelovanje. Nakon što su premijer Andrej Plenković i članovi Vlade optužili HNB za pasivnost u borbi protiv inflacije, iz središnje banke stiže odgovor – i to s brojkama. HNB ističe da Hrvatska i dalje ima inflaciju višu od europskog prosjeka zbog rasta plaća, snažne domaće potražnje i povećanja cijena energije, uključujući administrativne odluke Vlade. Naglašavaju i da monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, dok HNB djeluje kroz ograničavanje kreditiranja i stabilizaciju financijskog sustava. Inflacija u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 4–5 posto.Telegram… komentiraju na Forumu

Od 1. srpnja HNB je uveo strožu metodologiju procjene kreditne sposobnosti, što smanjuje maksimalne iznose stambenih kredita, posebno za plaće iznad 1600 eura. Primjerice, s plaćom od 2000 eura kredit je pao sa 250.000 na 200.000 eura. Banke nude rješenja poput moratorija i refinanciranja, a 20% kredita i dalje ide po starim pravilima. Kamate su, nakon rasta zbog inflacije, sada oko 3–3,1%. Stručnjak za kreditno posredovanje Dražen Horvat očekuje usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. N1

Nakon što je godinama bila korisnica pomoći, Hrvatska je postala kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 53 financijski stabilne članice. Zahvaljujući gospodarskom rastu, smanjenju duga i ulasku u eurozonu, HNB sada omogućuje MMF-u korištenje svoje valute za zajmove drugim državama. Time se povećava hrvatska pričuvna pozicija u MMF-u i međunarodne pričuve, a sudjelovanje se honorira tržišnom kamatom. Ulogu kreditora Hrvatska ostvaruje kroz Plan financijskih transakcija MMF-a, bez klasičnog davanja zajmova, već kao valuta na poziv. Poslovni

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

Nakon prekida struje i kibernetičkih napada u Europi, sve više zemalja preporučuje građanima da imaju gotovinu pri ruci. Njemačka i Nizozemska već su izdale konkretne smjernice, a Hrvatska narodna banka savjetuje da građani sami procijene svoje potrebe. Iako tvrde da novca ima dovoljno, napominju da je pametno imati rezervu za osnovne troškove u kriznim situacijama, poput potresa, poplava ili hakerskih napada. tportal