Francuska raspravlja o uvođenju tzv. Zucmanova poreza – minimalne stope od 2 % na bogatstvo iznad 100 milijuna eura, što bi pogodilo oko 1.800 najbogatijih građana. Zagovornici tvrde da bi država uprihodila 20 milijardi eura i osigurala poreznu pravednost, dok kritičari upozoravaju na bijeg kapitala i nerealne procjene prihoda. Primjeri iz Španjolske, Norveške i Švicarske pokazuju da porezi na bogatstvo već postoje u Europi, ali su politički kontroverzni. tportal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U iščekivanju skorog paketa izmjena poreznih mjera u Hrvatskoj, jedan fiskalno-politički moment izdvojen je kao poseban. Vlada RH najavila je produžetak važenja zasad tek jednokratnog poreza na ekstraprofit kompanija, čime bi on postao možda i trajna obveza. Budući da je posrijedi jedina mjera koja u predstojećim izmjenama opterećuje poduzetnike, iz njihova miljea stiže očekivana kritika. No valja podsjetiti da im je ukupni hrvatski porezni ambijent dosad itekako pokazivao naklonost. Štoviše, Hrvatska se odlikuje raritetnim opterećenjem najširih slojeva stanovništva. “No, u uvjetima slobodnog protoka kapitala“, upozorava prof. Željko Garača, „mora se biti jako pažljiv pri promjeni poreznog sustava. Te promjene ne bi smjele biti pod utjecajem ekstremnih situacija, kao ove krizne kojoj smo svjedočili. U Europi, pa i u svijetu, imamo niz primjera gdje je manje zapravo više. S nižim poreznim stopama na dobit ubere se više poreznih prihoda. Nasuprot tome, više porezne stope na dobit ili porez na ekstraprofit, pogotovo više nego što su one u bližem okruženju, mogu dovesti do odljeva kapitala, ugroziti rast i u konačnici ostvariti manje porezne prihode.“ Deutsche Welle