Kada su na godišnjem okupljanju vodećih mislioca iz raznih područja pitali “najsretnijeg čovjeka na svijetu” da im otkrije tri tajne sreće rekao je: “Prvo, nema tajne. Drugo, ne postoje samo tri. Treće, za to je potreban cijeli život, ali to je nešto najvrjednije što možete postići”. Najsretniji čovjek na svijetu zove se Matthieu Ricard, budistički je svećenik i autor bestsellera, a u povodu objavljivanja memoara “Notebooks of a Wandering Monk” taj rođeni Francuz s doktoratom iz molekularne genetike, koji se odrekao znanstvene karijere radi budizma i života u samostanu u Nepalu, otkrio je neke svoje spoznaje o sreći. “U svakom slučaju, uživam u svakom trenutku života, ali naravno postoje trenuci tuge — pogotovo kada vidite toliko patnje. Ali to bi trebalo probuditi vaše suosjećanje, a ako probudi vaše suosjećanje, idete na jači, zdraviji i smisleniji način postojanja. To je ono što ja zovem srećom. Nije kao da cijelo vrijeme skačete od sreće. Sreća je više kao vaša osnovna linija. To je mjesto gdje dolazite nakon uspona i padova, radosti i tuge”, smatra Ricard. Jutarnji
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Oxfordski priručnik o meditaciji iz 2021. spominje stanje “meditacijske bolesti”, odnosno nemogućnost buđenja nakon meditacije. Među simptomima koje su pronašli u budističkoj literaturi bilježe halucinacije, teror, depresiju, letargiju, težinu, vrtoglavicu, svrbež ruku, bol, ponos, pretjeranu vrućinu ili hladnoću u tijelu i noćne emisije (“uzrokovane demonskom opsjednutošću”), ali kanonski budistički izvori ne spominju često ove oblike meditacijske bolesti, ističe se.
U studiji “Raznolikost kontemplativnog iskustva” Britton i suradnici identificirali su širok raspon izazova s kojima se suočavaju redovni meditanti i to u čak sedam domena: kognitivnoj, perceptivnoj, afektivnoj, somatskoj, konativnoj (motivacijskoj), osjećaju samopouzdanja i društvenoj interakciji. Izazovi uključuju tešku tjeskobu, depersonalizaciju i promjene u percepcijama granicama sebe i drugih. Svim tradicijama zajedničko je da naglašavaju važnost pažljivog i stručnog vođenja kroz meditaciju. Sada kada znamo da meditacija stvarno djeluje i da mijenja kognitivne – psihološke – i neurološke obrasce u mozgu, važno je znati u što se upuštamo. Andrea Milat za Novosti
Sve popularniji postaje miks neuroznanosti, kognitivno bihevioralne terapije i budizma. Kritiziranje ove mišance ne znači da ona na kraju svog znanstvenog puta nema šanse ispasti točna. No, dalek je put do potvrde. Za početak treba uspostaviti konceptualni okvir unutar kojeg možemo razumjeti ove termine i njihovu međusobnu strukturnu, filozofsku i znanstvenu povezanost… dosta opširan tekst na Novostima.
Kolumnist Jutarnjeg navodi dva najsvježija primjera pravog lica budizma, koji se predstavlja kao miroljubiva i samopožrtvovna, kao (još jedne) religije koja je iza sebe ostavila oceane krvi. Svojedobni ministar obrane Šri Lanke Gotabaya Rajapaksa je žestokom silom bio skršio trodecenijski otpor tamilske manjine, muslimana i hinduista, protiv pritiska budističke sinhaleške većine. Od oko 100.000 tamilskih žrtava, njih oko 40.000 je ubijeno 2009 u Rajapaksinim ofenzivama. Rajapaksa je trenutni predsjednik, dok je izbore za premijera upravo dobio njegov mlađi brat Mahinda. Još poznatiji je slučaj etničkog čišćenja Rohindža u Mianmaru, a, da priča bude još bizarnija, pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu te akcije svoje države branila je nobelovka za mir, budistica Aung San Suu Kyi.
Nitko se ne voli vrtiti u krug, jer ponavljanje predstavlja nešto što je mukotrpno, dosadno i naporno. Tako je to u našem zapadnjačkom umu. No primjerice budisti obožavaju krugove – mandala, kružna molitva, stupa… sve su to kružnice iz kojih crpe snagu. BBC donosi zanimljivu reportažu iz Katmandua, o tome kako se upravo kruženjem može opustiti i prestati gledati na vrijeme kao na nešto što se mora produktivno iskoristiti u poslu. Ako je sve kružno, čak i vrijeme, onda je točnost samo stvar perspektive.
Religijski video: Bivši direktor British Museuma opisuje tibetansku budističku sliku Kruga života – vodiča u krug rođenja, smrti i ponovnog rođenja, te kako izbjeći krug straha, mržnje i boli
Foto-reportaža: Život budističkih redovnica na Himalaji
U posljednje 24 godine budistički redovnik Phra Subin Paneeto postao je osoba kojoj se Tajlanđani obraćaju kad trebaju posuditi novac, a ne mogu u banku. Redovnikova shema mikroposuđivanja, temeljena na kombinaciji budističkih učenja i metodi menadžmenta zajednice, zaposjela je Aziju u obliku mreže koja sada teži 63 milijuna dolara. Dužnici posuđuju za hranu, odjeću, lijekova, kućne popravke, ali i veće kućne i poljoprivredne radove, posuđivati mogu samo lokalci, a cijeli se postupak, naziva Sajja Sasom Sab, temelji na – karmi, odnosno povjerenju i zajednici. BBC
Redovnik čije je mumificirano tijelo otkriveno u Mongoliji ‘nije mrtav’ već je u stanju duboke meditacije, tvrde stručnjaci. Naime, redovnik se nalazi u lotus položaju, u kojem se inače meditira. Poznavatelji meditacije ističu kako je njegovo tijelo u rijetkom duhovnom stanju poznatom kao tukdam te da je riječ o samo jednom stadiju do onog najvišeg, a to je Buda. Dnevnik.hr, Mirror
Budistička ekonomija – kako prestati stavljati proizvode ispred ljudi i konzumerizam ispred kreativnosti