Svijet se bori za zaštitu podmorskih kabela, ključne infrastrukture za modernu ekonomiju i AI bum. Dok NATO pojačava patrole na Baltiku, a Tajvan uvodi strože kazne, fizička zaštita ostaje gotovo nemoguća – od sidara teretnih brodova do sofisticirane sabotaže “flota u sjeni”. Zbog geopolitičkih napetosti i kineskih uređaja za rezanje na velikim dubinama, fokus se seli na tehnološku otpornost. Umjesto puke straže, kompanije razvijaju laserske senzore za detekciju vibracija i planiraju alternativne rute kako bi osigurale protok podataka čak i u slučaju fizičkog prekida veze. tportal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Tehnološki divovi Meta i Google ubrzano grade globalne podmorske internetske kablove kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve umjetne inteligencije i podatkovnih usluga. Meta gradi najduži kabel na svijetu – Project Waterworth, dug 50.000 km, koji će povezati pet kontinenata. Google razvija sustav Sol između SAD-a i Europe. Ovi kablovi, tanji od vrtne cijevi, nose 95 % svjetskog internetskog prometa. Iako omogućuju globalnu povezanost, stručnjaci upozoravaju na rizike privatne kontrole infrastrukture koja je dosad bila u rukama država i telekoma. Poslovni
Podmorski kablovi prenose 95% svjetske telekomunikacije, ali su ranjivi na sabotaže i oštećenja. Osim internetskih, postoje i energetski kablovi za HVDC prijenos. Sateliti nisu adekvatna alternativa zbog sporijih i skupljih veza. Velike tehnološke kompanije sve više ulažu u vlastite kablovske mreže. Oštećenja najčešće uzrokuju sidra i ribarske mreže, no geopolitičke tenzije donose i namjerne napade. Popravci su složeni, skupi i dugotrajni. Unatoč zaštitnim mjerama, pravna regulativa zaštite kablova još uvijek je nedovoljno razvijena. DW