Trenutna blokada Hormuškog tjesnaca, koju je Iran proveo kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, izazvala je energetski poremećaj veći od kriza 1973., 1979. i 2022. zajedno. Čelnik IEA-e, Fatih Birol, upozorava da kroz ovaj prolaz prolazi 20% svjetske nafte i plina, zbog čega cijene vrtoglavo rastu. Posljedice nadilaze samo skuplje gorivo; ugrožena je proizvodnja hrane, plastike i logistika, što najteže pogađa zemlje u razvoju. Iako članice IEA-e oslobađaju strateške rezerve, svijet se suočava s inflacijskim udarom i potencijalno najtežom gospodarskom nestabilnošću u modernoj povijesti. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Napetosti na Bliskom istoku dosežu vrhunac nakon uvođenja američke pomorske blokade iranskih luka. Dok Donald Trump tvrdi da Teheran “očajnički” želi dogovor, Iran nudi tek petogodišnju obustavu nuklearnih aktivnosti, što je SAD odbio. Unatoč blokadi, pojedini tankeri i dalje prolaze Hormuškim tjesnacem, dok Kina kritizira američke poteze kao “opasne”. Istodobno, rat Izraela i Hezbolaha u Libanonu se zaoštrava, a Hezbolah poručuje da ih nikakvi diplomatski dogovori ne zanimaju. Pakistan nudi novu rundu pregovora u Islamabadu, što tržišta dionica pozdravljaju s opreznim optimizmom i padom cijena nafte. BBC, Jutarnji, The New York Times
Analiza Velimira Šonje za Ekonomski lab odbacuje teoriju da SAD namjerno potiče rat i inflaciju kako bi obezvrijedio golemi javni dug (122% BDP-a). Umjesto genijalnog plana, trenutna situacija rezultat je teorije kaosa: izraelske borbe za opstanak i nepredviđenih posljedica blokade Hormuškog tjesnaca. Iako se trgovci klade na smirivanje cijena nafte u drugoj polovici 2026., “istočni grijeh” rasta kamata i cijena energenata prijeti stagflacijom. Države imaju fiskalni prostor za amortizaciju šoka kroz smanjenje trošarina, no politička nespremnost na odricanje od prihoda čini globalni ekonomski oporavak neizvjesnim do ključnih američkih izbora.
Energetska kriza izazvana američko-izraelskim napadom na Iran i blokadom Hormuškog tjesnaca uvela je rigorozne mjere diljem Azije. Šri Lanka je uvela četverodnevni radni tjedan proglasivši srijedu neradnom, dok Mjanmar uvodi vožnju “par-nepar”. U Tajlandu se zbog štednje klime nose kratki rukavi umjesto odijela, a Filipini nalažu rad od kuće. Cijena nafte od 100 dolara po barelu prisilila je vlade na racionalizaciju goriva i struje, dok građani strahuju od potpune paralize prometa i nove gospodarske katastrofe u regiji koja ovisi o uvozu iz Perzijskog zaljeva. Poslovni