U demokratskim društvima nije moguća medijska cenzura. Pravosuđe, policija i vojska, ali i sami građani, kao i vladine i nevladine institucije, bdiju u demokratskom društvu nad slobodnom medija. Nitko, osim eventualno naoružanih terorista (kao u slučaju napada na Charlie Hebdo), neće se u demokratskom društvu suprotstaviti pravosuđu, policiji, vojsci i građanima koji čine Republiku i koji Republiku brane od kuge cenzure. U nedemokratskim društvima, pak, u Staljinovu Sovjetskom Savezu i u Hitlerovoj Njemačkoj, te do određene mjere u Titovoj i posttitovskoj Jugoslaviji, postojale su institucije čiji je krajnji cilj bio da se onemogući objavljivanje već napisanih članaka, a zatim i zabrane glasila koja su inkriminirane članke nakanila objaviti. Miljenko Jergović za 24 sata.

Na pitanje koju je poruku Buljan Flander poslala svojom ostavkom, Sanja Sarnavka je kazala: To je njezin bahati stav. Ona je toliko važna da ne mora ni s kim razgovarati. Nije prošla presuda, a sada nema s kim što razgovarati nego ona odlazi. Išla sam gledti na Linkedinu, ona predaje na 5-6 fakulteta trenutno, u 700 je projekata, konzultantica je u Sloveniji i Crnoj Gori, ona će nastaviti raditi, a mi nećemo rasčistiti situaciju. Nadam se da će Poliklinika biti spremna sjesti razgovarati kao i sve udruge koje su tražili micanje tekstova ugledne novinarke Jelene Jindre.

Teške situacije u životu često imaju dva ishoda – više nas povežu ili nas udalje – kaže psihologinja Gordana Buljan Flander u razgovoru za Tportal (povod – povećani broj razvoda u Kini nakon karantene, za Hrvatsku će se tek vidjeti, sudovi nisu radili). Svaki treći brak u Hrvatskoj završi razvodom, a trećina takvih razvoda su visoko konfliktni, kada roditeljski sukobi ne jenjavaju, nego se održavaju ili se čak pojačavaju u protoku vremena, a djeca se nađu u središtu sukoba. Najgore od svega za djecu je – pitanje s kim bi htjeli živjeti ili koga više vole, mamu ili tatu.

Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja dječjih potreba u kontekstu razvoda istovjetne su bilo kojim drugim vrstama zlostavljanja djece – tjelesnom ili seksualnom – kažu prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i Mia Roje Đapić u intervjuu Indexu o svojoj novoj knjizi ‘Dijete u središtu (sukoba)’. Ali, kažu, ne mora tako biti – djeca se naviknu da imaju dva doma, dvije proširene obitelji i u pravilu normalno nastavljaju svoj razvoj dok god su roditelji spremni na suradnju i dogovor

Sustav zaštite djece prečesto i predugo ostavlja djecu da žive u lošim uvjetima i nesređenim obiteljima – kaže Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih, o slučaju Filipa Zavadlava. “Stalno daju šansu roditeljima da se poprave, a time zapravo oduzimaju šansu djeci da izdvajanjem iz takvih obitelji žive u sredini i udomiteljskim obiteljima, a u krajnjoj liniji i u domu gdje neće doživljavati zlostavljanje, zanemarivanje i razvijanje loše slike o sebi”. Kad se nekome i oduzme dijete – “u većini od tih slučajeva sam smatrala da je prekasno započet postupak”.

Titulu “Žena godine” po izboru časopisa “Zaposlena” ove je godine odnijela klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander, koja se više od trideset godina bavi zaštitom djece i njihovih prava. Osnivačica je savjetodavne linije za zlostavljanu i zanemarenu djecu “Hrabri telefon” i te inicijator osnivanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

U Hrvatskoj razvodom završi gotovo svaki četvrti brak. Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander savjetuje kako da to prođe što bezbolnije za najmlađe članove obitelji. “Danas znamo da djeci i mladima razvod roditelja teško pada, ali da se na njega mogu uspješno prilagoditi, kao i na bilo koju drugu značajnu promjenu u životu, poput preseljenja u drugi grad. Konflikt između roditelja ono je što zapravo šteti djeci i što im onemogućava zdravu prilagodbu…”. T-Portal