Fotograf je koristio analognu Leica M4 kameru iz 1970., koja radi potpuno mehanički i ne ovisi o baterijama, pa je pouzdana i u hladnim uvjetima. Ručna kontrola ekspozicije zahtijeva iskustvo, a rezultat snimanja vidi se tek nakon razvijanja filma. Za snježnu mećavu odabran je crno-bijeli film Ilford HP5 zbog naglaska na kontrastima, teksturama i siluetama. Zrnati karakter filma, zajedno s gustim snijegom, pojačava dojam atmosfere, hladnoće i zimskih uvjeta. Journal

Carev most, koji se desetljećima krije pod umjetnim Lokvarskim jezerom, izgrađen je početkom 19. stoljeća i bio je dio Lujzijane, povijesne ceste građene od 1803. do 1811. godine koja je povezivala je Karlovac i Rijeku. Bila je to jedna od najmodernijih prometnica u cijeloj monarhiji, a Carev most bio je jedno od njenih ključnih inženjerskih ostvarenja. Napravljen je od masivnog kamena, a bio je dovoljno čvrst da izdrži konjske zaprege, vojnu opremu i trgovinu koja se odvijala duž tadašnje žile kucavice Habsburške Monarhije. Putni kofer

Dosta se priča o tome kako je Gorski kotar lijep za posjetiti, a mene zanima kako je tamo živjeti. Blizina Rijeke je nekih 25 do 35 minuta, Zagreb je sat i 25 minuta. Povezanost je dobra što se prometa tiče. Kad realno pogledam to je kao Kanada ili Aljaska u malom, kvalitetan zrak, priroda koja je očuvana s obizirom kako je u selu gdje sam ja odrastao, moderni strojevi su uništili zemlju,vodu itd... pitao je jedan forumaš još prije dvije godine, da bi mu jedna druga korisnica nedavno odgovorila: Zrak je kvalitetan, ali što ti to znači kad ljudi uopće ne poštuju pravila za dimnjake i izgradili su ih tako da jedni drugima šalju dim ravno u prozore i balkone. A griju na drva 24 sata, tako da ti se može dogoditi da većinu godine ne možeš otvoriti prozore i uživati u tom kvalitetnom zraku jer će ti biti kao da živiš u dimnjaku. To je naravno protuzakonito i u velikim gradovima se takvima odmah kaže da riješe i prilagode taj dimnjak, a tamo ćeš još ti biti na crnoj listi ako se žališ. I općenito, od svih tih dimnjaka nastane ekološka katastrofa u bilo kojem naseljenom mjestu… Lijepa naša

Srpanj ove godine je po popunjenosti kapaciteta u Gorskom kotaru bio na razini prošle godine, a početak kolovoza je i iznad prosjeka. A najviše se traže najkvalitetnije kuće i vile koje omogućuju kvalitetan boravak u prirodi, kažu iz Turističke zajednice Gorski kotar za Forbes. Cijene najma kuća? Jednu cijelu vikendicu od 120 kvadrata, prilično atraktivno opremljenu, smještenu u idiličnoj prirodi mjesta Kuželj, za tjedan dana četveročlana obitelj bi platila 1890 eura – a sada je i na popustu, te je se može iznajmiti već za nešto više od 1500 eura. Najam planinske kuće u mjestu Sunger košta 3276 eura (sad je spuštena na 2785). Ima ih i za 1050…

U ovom trenutku nudi se 4500 kreveta, u objektima različite kategorije. A najveća je potražnja za visokorangiranim objektima i posebno se vrednuje – okolina. Oni koji su bliže i spretnije ukomponirani u mir i hlad šuma, oni koji su bliže atraktivnim šetnicama ili stazama za bicikliranje, postižu naravno i veće cijene. Forbes

Nakon što prođu jug Hrvatske, nemali broj stranih gostiju svrati do Gorskog Kotara. Tamo uz svjež zrak, mir, jezera i autohtone specijalitete sada mogu uživati i uz filmske poslastice. Prirodne ljepote, hladno jezero i ugodne temperature recept su za opuštajući odmor. Znaju to i turisti iz Njemačke. Bilo bi lijepo kad bi postojao noćni život, više kafića, restorana, a i kino, kaže za N1 jedna turistkinja iz Njemačke. No, broj noćenja je u padu, posebno glede domaćih gostiju. Procjenjuje se da je oko šezdeset milijuna eura potrebno uložiti u razvoj turističke infrastrukture i ponude, no gradovi i općine bez pomoći države su nemoćni. N1

Organizirani turizam u Fužinama traje punih 150 godina. Fužine danas imaju više od 900 turističkih kreveta, gosti dolaze sa svih strana svijeta. ‘Lijepo se puni, ima dosta rezervacija. Napravili smo neke trodnevne, sedmodnevne i dvotjedne aranžmane, ali ozbiljniji booking krenut će kad malo ipak zgrije na obali, to već znamo i onda to dosta ozbiljno krene već negdje 15. 6.’ – kaže jedan od vlasnika hotela za RTL.

Gorski kotar ove će zimske sezone biti odredište brojnih turista, a novogodišnje ponude u ovom dijelu Hrvatske traženije su nego ikad. Kako navodi RTL Danas, popularnost dokazuje i povećana gradnja kuća za odmor. Sam aranžman je planuo kao nikad prije, a organiziramo ga već 16 godina. Uvijek bi to bilo minimalno tri noći, a evo ove godine 4 noći i 5 dana. Aranžman u standardnoj dvokrevetnoj sobi koštao je 677 eura po osobi, a superior sobe su bile negdje oko 900 eura po osobi i mislim da je bilo skuplje da bi se također prodalo – kaže direktor hotela u Fužinama. Cijene su iste posljednje tri godine od kad se bavimo najmom, kuća je rezervirana 3 do 4 mjeseca unaprijed za Božić i Novu godinu dok su ljetni termini čak i po godinu dana unaprijed bukirani – kaže vlasnica luksuzne kolibe. Poslovni

Gorski kotar bilježi i izvrsne turističke rezultate u 2023. godini koja će postaviti novi rekord. Do 23. studenog ove godine bilježi 9,37% više dolazaka i 7,51% više noćenja u odnosu na isti period prošle, turistički rekordne godine. I dalje dominiraju domaći posjetitelji po broju noćenja i dolazaka, ali je zamjetan rast stranih posjetitelja koji su u odnosu na prošlu godinu zabilježili gotovo 12% više dolazaka. Bitno je naglasiti kako u ovoj godini, a u odnosu na 2019. godinu Gorski kotar bilježi 19,81% više dolazaka i 24,78% više noćenja. Pritom valja spomenuti kako je destinacija jedna o svijetlih hrvatskih primjera gdje održivi razvoj i ključni ESG ciljevi održivog razvoja mogu istinski zaživjeti. Green

Špilja Lokvarka u Gorskom kotaru zimi grije, a ljeti osvježava

U 54 naselja Primorsko-goranske županije nema žive duše. U Zelinu Mrzlovodičkom samo je sedam stalnih stanovnika. “Mladi se iseljavaju zbog škole, vrtića, a i skupoće. Nije lako živjeti u Gorskom kotaru, nama su zime jako velike, minusi su veliki, treba nam puno novca za drva”, uzdiše Neda Malnar. Pusta je i Slavonija. U Lovčiću je nekad bilo više djece u školi nego što je danas u selu stanovnika – trideset ih je. Danas broje umrle, a živih je u selu sve manje. “Gledaš umro, umro, umro… Ja kad dođem u Stupnik, odmah mahnem rukom, načelniče kakva je statistika?”, kaže Adam Paun. “Lijepo je ovdje, ali vjerojatno bih i ja otišao kad bih imao priliku”, dodaje Goran Alaberović. Tportal