Hrvatska je u robnoj razmjeni s Ukrajinom u prvih 11 mjeseci prošle godine imala pozitivnu bilancu. Izvezla je robe u vrijednosti od 48 milijuna eura, a uvezla za 38 milijuna. No pritom je izvoz bio smanjen za 9,3 posto, a uvoz je rastao po stopi od čak 20 posto. Ekonomske veze između Hrvatske i Ukrajine nisu od jučer. Ruđer Bošković još daleke 1762. godine opisuje kako putuje kroz grad Černivce u zapadnom dijelu današnje Ukrajine, u 18. stoljeću ukrajinsko-hrvatski gospodarski dodiri ostvarivali su se i trgovačkim putom Lavov – Prešov – Miskolc – Budim – Zagreb. Zatim, u 19. stoljeću postoje trgovačke veze s Dubrovnikom, a maslinovo ulje iz Dalmacije prodaje se u Lavov. Prodaje se i vino, a zanimljiva je razmjena poduzetnika između dva rata u prošlom stoljeću, piše Lider.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Jakob Fugger (1459.–1525.) bio je najbogatiji čovjek svog doba i ključna figura nastanka moderne ekonomije. Kao bankar i trgovac iz Augsburga financirao je careve i pape, uveo dvojno knjigovodstvo u Njemačku i izgradio mrežu informacija diljem Europe. Kontrolom rudnika srebra i bakra – tada najtraženijih globalnih resursa – povezao je Europu s Azijom u ranoj fazi globalne trgovine. Ublažio je crkvenu zabranu kamata, posredno potaknuo Reformaciju, a iza sebe ostavio i Fuggerei, najstarije socijalno stanovanje na svijetu. DW
Iako je zabrana rada nedjeljom nailazila na brojne kritike, ispalo je da su trgovinama na kraju dobro došle, s obzirom da brojne poslovnice muku muče s pronalaskom radne snage. Nedavno je u nekim medijima objavljeno da u Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća radnika u sektoru trgovine (ne samo prodavačica ili blagajnica, nego i vozača, skladištara, mesara…), a s portala Moj posao početkom godine se priopćili da je lani objavljeno više od 20.000 oglasa za poslove u djelatnosti trgovine, piše N1. Radnike su, kaže, neki poslodavci počeli nagrađivati ako dovedu novog radnika pa im daju i po 100, 200 eura ako ovi ostanu najmanje šest mjeseci. Manjak radnika trgovci namiruju i zapošljavanjem umirovljenika, a oko 5000 stranih radnika radi upravo u ovom sektoru. Neke su trgovine uvele kraći radni tjedan ili čak ukinuli drugu smjenu. Problem je i prekovremeni rad koji se na kraju ne plati kako bi trebao. Poslovni
Liberalizacija trgovine s Ukrajinom, pokrenuta kako bi se podržala zemlja tijekom ruske agresije, izazvala je neočekivane posljedice na tržištima EU-a. Iako je Unija pružila milijarde eura pomoći i otvorila koridore solidarnosti, potpuna liberalizacija trgovine stvorila je disrupciju, posebice u europskom uvozu žitarica. Jugoistočne članice EU-a, poput Bugarske, Mađarske i Poljske, osjećaju posljedice stihijskog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica. Neki poljoprivrednici tvrde da su na rubu opstanka, dok ih druge zemlje optužuju za nedostatak solidarnosti. U Hrvatskoj, uvoz je rezultirao padom cijena pšenice i kukuruza od 10 do 20 eura po toni, uz ukupnu štetu od 20 do 40 milijuna eura. Ovakav scenarij izaziva potrebu za prilagodbom na tržištu, dok politika prihvaća ekonomske žrtve radi podrške Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji. (Lider)
“U jeku sankcija Zapada, Indija i Rusija nastoje potaknuti trgovinu rupijama i rubljama. Ruska Gazprombank proširila je svoje veze s bankama u Indiji kako bi ubrzala trgovinu.” Tako je prije nešto više od dva tjedna, 17. travnja, pisao Hindustan Times. Ovog petka Hindustan Times piše da konverzija postaje preprekom trgovini u rubljama i rupijama. Reuters objavljuje da su Indija i Rusija prekinule nastojanja o dogovoru bilateralne trgovine u rupijama. Indijski izvoz u Rusiju smanjio se 11,6% na 2,8 milijardi dolara u prvih 11 mjeseci financijske godine 2022.-23., dok je uvoz porastao gotovo pet puta, na 41,56 milijardi dolara. Porast je rezultat odluke indijskih rafinerija da kupuju rusku naftu po sniženim cijenama. Rusija želi da joj se plaća u kineskim yuanima, ali to je za Indiju, koja ima niz sporova sa sjevernim susjedom, neprihvatljivo. Jutarnji
Ovo je vrsta dućana u kojima se od kupaca očekuje da plate za svoju kupovinu bez prisutnosti blagajnika ili zaposlenika dućana. Umjesto toga, kupci jednostavno odaberu predmete koje žele kupiti i ostavljaju novac za njih na određenom mjestu ili u posebno označenom spremniku. Koncept ovakvih dućana temelji se na povjerenju da će kupac platiti točan iznos i neće uzeti više nego što je platio. Ideja dućana poštenja nije nova i prisutna je već godinama. Oni se često nalaze u ruralnim područjima gdje možda nema trgovine u blizini ili gdje postoji snažan osjećaj zajednice i povjerenja među stanovnicima. Međutim, dućani poštenja postaju sve popularniji i u urbanim područjima, jer sve više ljudi traži alternativne načine kupovine, žele kupovati lokalne proizvode i podržati male proizvođače. Green
Trend trampe, koji je potaknula pandemija, sve se više širi olakšan primjenom digitalnih alata. Brendovi ne moraju svoje poslovanje graditi potpuno na ideji razmjene, iako ima i takvih, nego trampu uvesti kao jedan od načina (povremene) prodaje. Potrošači su spremni za taj oblik suradnje s brendovima. Nadalje, mlađi potrošači posljednjih su se godina počeli buniti protiv ideje kapitalizma iako, paradoksalno, svojim životnim stilom hrane sustav protiv kojega se bune i njihovo je ponašanje, bez greške, konzumerističko (traže instantno zadovoljenje potreba). Usprkos tomu zamor kapitalizmom polako prodire u mainstream, o čemu, kako stoji u izvješću, svjedoči rast broja virtualnih zajednica koje raspravljaju o idejama koje nalikuju na socijalističke, a cvjeta i ekonomija dijeljenja (Lider)
Prognoze: Trgovci se više boje da robe neće biti nego da je neće imati tko kupiti
Sustav Amazon One prepoznaje korisnika na temelju njegovog otiska dlana. Prvi puta uređaj snimi dlan i pohrani informaciju, a kasnije će se autorizacija kupaca provoditi jednostavnim postavljanjem dlana iznad čitača. Sustav će za sada biti u nekoliko Amazonovih trgovina bez blagajnika, a zatim će se nuditi drugim kompanijama. Bug…
Lidl Hrvatska povećava plaće radnicima za 10 do 12 posto
Radno vrijeme trgovačkih lanaca