Hoće li DORH i USKOK dokazati kriminal u Ini vrijedan više od milijardu kuna? Pitanje nije bezazleno jer, koliko god dokazi (barem oni za koje znamo) bili jaki, upitno je hoće li biti raskrinkani svi kriminalci u toj kompaniji jer mnoge afere u kojima su sudjelovale krupne ribe nisu riješene. Ili su u najboljem slučaju riješene guljenjem krumpira… Imamo razloga sumnjati da je počinjeni kriminal u Ini proveo tek četvrti menadžerski ešalon, a da nitko drugi o tome nije imao pojma. Možda je ovo prilika da se osvijesti važnost primjene zakona u našoj zemlji. Kao laici osjećamo da se nešto treba mijenjati, a tako misle i stručnjaci. Kod nas je razina pravne sigurnosti građana obrnuto proporcionalna učestalim izmjenama zakona. Lider
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u. Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura. No, nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi. ‘To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda’… tportal
Gospodarski kriminal jedna je od najtežih grana kada su kriminalističke istrage u pitanju. Kompliciranost obrade, prije svega zbog ogromnih računovodstvenih izračuna bitnih u predmetima, nerijetko dovodi do toga da od prve prijave pa do presude prođu i desetljeća. Nekoliko promjena Zakona o kaznenom postupku posljednjih godina ipak su nešto ubrzale završetke istraga. No koliko je hrvatsko sudstvo doista brzo, pogotovo kod gospodarskih slučajeva, istražuje Novi list, fokusirajući se na predmete započete 2013., a od kojih nijedan dosad nije završio presudom.