Iako kartice i mobilna plaćanja sve više dominiraju, gotovina je i dalje važan način plaćanja u europodručju. Prema ECB-u, građani 2024. u novčaniku nose medijan od 59 eura, uz velike razlike među državama. Gotovina čini 52 posto svih transakcija, ali samo 39 posto njihove vrijednosti, a njezin udio kontinuirano pada. Korištenje snažno ovisi o kulturi, povjerenju u fizički novac, privatnosti i brzini digitalne prilagodbe, zbog čega jug i srednja Europa zaostaju za digitalno naprednijim sjeverom. N1
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Rizik ranih gubitaka u mirovini (sequence-of-returns risk) može značajno utjecati na dugoročnu održivost portfelja, ali držanje velikih iznosa gotovine nije nužno rješenje. Iako neki savjetuju čuvanje godišnjih troškova u gotovini, stručnjaci upozoravaju da inflacija brzo smanjuje njezinu vrijednost jer su kamate na štednju često niže od inflacije. Financijski savjetnik Bryan Kuderna preporučuje držati oko šest mjeseci troškova u gotovini, a ostatak rasporediti kroz “bucket” strategiju: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije s različitim razinama rizika. Tako se istovremeno smanjuje rizik i povećava potencijal rasta portfelja. AOL
Unatoč širenju digitalnih plaćanja, gotovina i dalje dominira u eurozoni – 52 posto svih transakcija i 39 posto njihove vrijednosti obavlja se novčanicama, pokazuje istraživanje ECB-a iz 2024. Najviše gotovine koristi se na Malti, u Sloveniji i Austriji, a najmanje u Nizozemskoj i Finskoj. Glavni razlozi su privatnost, kontrola potrošnje i trenutna izvršnost plaćanja. Mladi rjeđe posežu za gotovinom, dok stariji ostaju vjerni novčanicama – simbolu povjerenja, jednostavnosti i osjećaja „pravog novca“. tportal
Albanska vlada planira uvesti bezgotovinsko društvo kako bi suzbila sivu ekonomiju, koja čini i do 50 % BDP-a. No građani, traumatizirani piramidalnim prijevarama iz 1990-ih i nepovjerenjem u banke, i dalje preferiraju gotovinu. Samo trećina Albanaca vjeruje bankama, a visoki troškovi i nepovoljni uvjeti dodatno obeshrabruju digitalne transakcije. Kritičari plan vide kao napad na osobne slobode i političku dimnu zavjesu, dok vlada vjeruje da će povezivanje s europskim SEPA sustavom pomoći u prijelazu. Forbes
Nakon prekida struje i kibernetičkih napada u Europi, sve više zemalja preporučuje građanima da imaju gotovinu pri ruci. Njemačka i Nizozemska već su izdale konkretne smjernice, a Hrvatska narodna banka savjetuje da građani sami procijene svoje potrebe. Iako tvrde da novca ima dovoljno, napominju da je pametno imati rezervu za osnovne troškove u kriznim situacijama, poput potresa, poplava ili hakerskih napada. tportal
Dnevni limiti: evo koliko je gotovine moguće odjednom dignuti s bankomata u Hrvatskoj
Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW
Božićne transakcije: U Hrvatskoj kartice postale popularije od gotovine
Švedska je trenutačno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Cijeli sektori, primjerice javni prijevoz, uopće više ne prihvaćaju gotovinu. Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja. Čak ni porezna uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi primiti novac koji je sama tiskala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne primiti gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice. Index
Zbog zamjene IT sustava u svim bankama na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu mnoge temeljne usluge koje koristimo i uzimamo zdravo za gotovo neće biti dostupne. Od dobro upućenog izvora doznajemo da banke, ali i Hrvatska narodna banka i Fina počinju prelaziti na nove, euru prilagođene IT sustave u petak 30. prosinca te se zbog toga očekuju brojne teškoće. Svi nalozi koji se zadaju taj dan bit će provedeni isti dan, a oni zadani 31.12. bit će provedeni tek 2. siječnja 2023. “Nalozi će biti provedeni ako banke ne budu imale teškoća pri uvođenju novih sustava. Ako bude problema, provedba može još kasniti”, kaže naš izvor. Od subote 31. prosinca pa do ponedjeljka 2. siječnja 2023., građani neće moći pristupati mobilnom i internetskom bankarstvu, neće moći provoditi nikakve online transakcije s bankom niti će moći pristupiti većini bankomata. Tportal