Bugarska bi mogla postati jedna od najbogatijih zemalja na svijetu zbog toga što navodno posjeduje 213.000 bitcoina, koje su vlasti zaplijenile od kriminalne skupine 2017. godine. U to je vrijeme vrijednost zaplijenjenog bitcoina iznosila oko 500 milijuna dolara, a sada iznosi gotovo 6 milijardi dolara. Međutim, detalji zapljene nisu objavljeni niti je jasno drži li zemlja još uvijek bitcoin i što planira s njim. Međutim, ako ih bugarske vlasti još uvijek drže, država bi mogla biti jedan od najvećih “kitova” u kripto svijetu. Nakon otplate duga Bugarska bi prihod od prodaje mogla iskoristiti za ulaganje u različite industrije. Osim toga, bugarska vlada također može iskoristiti prihod od prodaje bitcoina za poboljšanje infrastrukture, obrazovanja i zdravstvene skrbi u zemlji. Ulaganjem u te ključne sektore Bugarska može privući nova strana ulaganja u zemlju, što bi dodatno povećalo razvoj i bogatstvo države. Lider

Rumunjska i Mađarska su kao izravne susjede Ukrajine jako pogođene ratom koji bjesni već godinu dana. Ali, i zemlje koje su udaljenije, kao Bugarska i Grčka, osjećaju ratne posljedice. Još od Drugog svjetskog rata ljudi u Rumunjskoj nisu bili u tolikom strahu kao 24. veljače 2022. kad je počela ruska invazija na Ukrajinu. Mnogi su se  pitali: što ćemo učiniti ako Rusi i nas napadnu? … „Zemlja koja je u tajnosti spasila Ukrajinu” bio je naslov u njemačkim dnevnim novinama 20. 1. 2023. godine. U članku je otkriveno ono što je u Bugarskoj bila javna tajna: vlada prozapadnog reformista Kirila Petkova, koja je bila na dužnosti manje od osam mjeseci, od travnja do kolovoza 2022. isporučivala je Ukrajini streljivo i dizelsko gorivo. Navodno je iz Bugarske stiglo oko 30 % potrebnog streljiva i oko 40 % goriva za tenkove i druga vozila ukrajinske vojske. Deutsche Welle

Bugarska je u početku ruske agresije tajno opskrbljivala Ukrajinu oružjem i gorivom, otkriva njemački list Die Welt. To je činjeno preko privatnih firmi i posrednika jer se bivši premijer Kiril Petkov suočavao s otporom koalicijskih partnera vezano uz isporuku oružja Ukrajini. Kijev je u proljeće 2022. neslužbeno zatražio pomoć od Sofije jer je ukrajinskoj vojsci skoro ponestalo goriva i streljiva. Pomoć je transportirana zračnim i kopnenim putem preko Rumunjske, Mađarske i Poljske. Zanimljivo je da je dizel koji je Bugarska tajno isporučivala proizveden od ruske sirove nafte u crnomorskoj rafineriji. Iza svega su stajali tadašnji premijer Kiril Petkov i ministar financija Asen Vasilev, dvojica ekonomista školovanih na Harvardu. Petkov, sada u oporbi, potvrdio je Die Weltu da je njegova vlada posrednicima dala dozvolu za izvoz: “Procjenjujemo da je u ranim fazama rata oko trećina streljiva potrebnog ukrajinskoj vojsci stigla iz Bugarske.” Deutsche Welle

Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu Unije, ako ne i tri, piše ovaj tjedan ENR (European Newsroom). Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU kucaju na vrata – Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Od 27 država članica EU, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU. Češka, koja predsjeda Europskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. prosinca. Index

Bugarska od travnja nema vladu te sada, tijekom najgoreg vala pandemije, bira predsjednika i parlament, a ovo su treći po redu izbori u godini u toj zemlji. Vesela Černeva, direktorica instituta European Council on Foreign Relations, pozvala je na ozbiljnost i jasno rekla kako ovaj put zaista moraju izabrati vladu jer društvo treba stabilnost. Posvađane stranke nisu uspjele sastaviti vladu pa se nade polaću u novu stranku “Nastavljamo promjene” u kojoj djeluju Asen Vasilev i Kiril Petkov koji su bili ministri u prijelaznoj vladi iz travnja, a nalikuju na politički pokret predsjednika Macrona u Francuskoj te su orijentirani liberalno tehnokratski te im je osnovni cilj borba protiv korupcije. Očekuje se pobjeda Borisa Bojkova na predsjedničkim izborima. Deutsche Welle

Bijes prosvjednika Borisov je pokušao najprije ublažiti rekonstrukcijom vlade, u kojoj se odrekao četiri ministra u ključnim resorima. Taj potez, međutim, nije impresionirao ljude na ulicama. Njihovi ustrajni prosvjedi, očekivano, nagrizaju i popularnost vladajuće stranke, i to svega nekoliko mjeseci prije (redovitih) parlamentarnih izbora. I to je, zasigurno, bio jedan od motiva bugarskog premijera da ovoga tjedna signalizira da je spreman na ostavku. Uostalom, ne bi mu bila prva, s premijerske dužnosti odlazio je prijevremeno dva puta i svaki put se uspješno vraćao. Telegram

Cecka Cačeva, bugarska ministrica pravosuđa, podnijela je ostavku nakon što je bugarska vlada objavila da su ona i još troje dužnosnika vladajuće stranke kupili luksuzne stanove ispod tržišne cijene. Svi stanovi kupljeni su od iste građevinske trvtke. Cačeva je tvrdila da nije učinila ništa loše, ali je svejedno odstupila nakon sastanka s premijerom Bojkom Borisovom. Tportal

Bugarska od 1989. izgubila dva milijuna stanovnika, tada je imala devet milijuna, a 28 godina kasnije sedam milijuna

Bugarska želi kupiti osam američkih F-16

Bugarska šalje svoj prvi telekomunikacijski satelit u svemir