Kondenzacijski tragovi zrakoplova mogu zagrijavati klimu jednako kao emisije CO₂ iz letenja, a možda i dva do tri puta više. Nastaju u hladnim, vlažnim slojevima zraka gdje ispušni plinovi služe kao jezgre za formiranje ledenih kristala koji zadržavaju toplinu. Budući da su takve zone često tanke manje od kilometra, zrakoplovi bi ih mogli izbjeći leteći oko 500–1000 metara više ili niže. Pokusi iz 2024. pokazali su da se klimatski učinak kondenzacijskih tragova može smanjiti i do 67 posto uz minimalno veću potrošnju goriva, no praksa još nije široko uvedena. DW

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

Snijeg apsorbira buku i tvari iz okoline zahvaljujući svojoj poroznoj kristalnoj strukturi. Tijekom zime, on skuplja zagađivače poput čestica ispušnih plinova, teških metala, soli i perzistentnih organskih zagađivača (POPs). Kako se snijeg topi ili premješta, ti zagađivači mogu dospijeti u podzemne vode i ekosustave, ugrožavajući vodeni život i ljudsko zdravlje. POPs su dugotrajni, kancerogeni i toksični, a čestice ispušnih plinova mogu uzrokovati upalu pluća i poremećaje živčanog sustava. Praćenje i regulacija ovih zagađivača ključni su za očuvanje okoliša i sigurnost zajednica. The Conversation… o svojstvima snijega i njegovom utjecaju na klimu pisali su i na 24 sata još prošle godine (na nešto pozitivniji način).

Globalno zagrijavanje ubrzava, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C postaje nedostižan; svijet je na putu zagrijavanja od 2–2,5 °C, a bez dodatnih mjera čak 2,8 °C. Posljedice uključuju potapanje megagradova, nestanak planinskih ledenjaka, urušavanje ledenih ploča i ekstremne vremenske događaje. Iako je došlo do smanjenja emisija, putanja prema sigurnom zagrijavanju više nije tehnički ostvariva, što prijeti nepovratnim i katastrofalnim promjenama, posebno ranjivim zemljama. Index

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

Zemlje globalnog juga, iako najmanje krive za klimatske promjene, najviše trpe njihove posljedice. Na COP29 u Bakuu razvijene su zemlje obećale milijarde dolara pomoći, no ključno pitanje ostaje učinkovitost financiranja. Državne razvojne banke moraju preusmjeriti tokove novca u zelene projekte i potaknuti reformu globalnog financijskog sustava. Bez prestanka financiranja štetnih sektora i uvođenja transformacijskih financija, klima neće biti jedina koja prolazi kroz oluju – cijelo gospodarstvo bi moglo završiti pod vodom. Poslovni

Transparency Internationalov indeks percepcije korupcije za 2024. otkriva kako mito i zloporaba vlasti ozbiljno ugrožavaju globalne klimatske napore. Primjeri iz SAD-a, Rusije, Libije i Vijetnama pokazuju kako korupcija omogućuje uništavanje okoliša i sprječava prijeko potrebne reforme. Više od dvije trećine zemalja nalazi se u donjem dijelu ljestvice, uključujući i Hrvatsku, koja je pala na 47 bodova, svrstavajući je ispod prosjeka i među zemlje s ozbiljnim korupcijskim problemima. Istovremeno, aktivisti za zaštitu klime sve su češće mete nasilja. Stručnjaci upozoravaju da bez suzbijanja korupcije nema ni uspješne borbe protiv klimatskih promjena. DW

Nacionalni paviljon na Svjetskoj izložbi u Japanu prikazivat će raznolikost hrvatske klime