Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.

U novi Zakon o medijima uvode se nove prakse pomaganja medijima, prije svega tiskanima, koje bi možda mogle utjecati na kritičnost vlasnika tih medija prema vlastima, međutim, u prijedlog je Ministarstvo uvrstilo i nekoliko instituta koji do sada nisu postojali u zakonima, niti u općeprihvaćenim domaćim i međunarodnim kodeksima novinarske profesije, a izbacilo neke bez kojih će novinarima biti teško doći do sadržajnih informacija, poput načela zaštite izvora. Ministarstvo želi uvesti ne samo upisnik svih medija, već i registar profesionalnih novinara i fotoreportera. U ovom prijedlogu na više se mjesta izrijekom spominje kako je cenzura zabranjena, no po tumačenju HND-a to bi moglo biti upravo to. U ovlasti novog Vijeća za medije prepisane su i neke koje nisu životne, a mogu se tumačiti i kao pokušaj političke kontrole medija. Faktograf

Europska komisija objavila je Izvješće o vladavini prava za 2022.  koje donosi pozitivna i negativna kretanja u državama članicama u četiri ključna područja vladavine prava: pravosudnom sustavu, okviru za borbu protiv korupcije, medijskom pluralizmu i slobodi medija te u drugim institucionalnim pitanjima povezanima sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. … Istraživanje Hrvatskog novinarskog društva u ožujku 2022. godine navodi 951 aktivnu tužbu protiv novinara i medija (u usporedbi s 924 u 2021. godini i 905 u 2020.). Ove tužbe, koje često ciljaju na novinare osobno (a ne medijsku kuću), i dalje snažno utječu na medije prijeteći opstanku manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara. I dalje ima niz primjera da tužbe protiv novinara pokreću političari ili javni dužnosnici, uključujući i suce. Mnogi slučajevi SLAPP-a protiv novinara temelje se na optužbama za klevetu, sramoćenje ili vrijeđanje. Novosti

U velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu održana je Svečana dodjela nagrada HND-a za najbolja novinarska ostvarenja u 2021. godini. Nagrade HND-a dodijeljene su na Svjetski dan slobode medija za najbolje radove objavljene od 1. siječnja do 31. prosinca 2021.godine, a dobitnik nagrade za Novinara godine je kolumnist N1 Boris Dežulović. Nagradu je dobio ispred finalista Ilke Ćimića, Jelene Jindra i Danke Derifaj. N1

Kolegice i kolege natječu se u kategorijama za pisano, televizijsko, radijsko, internetsko i istraživačko novinarstvo, za najbolju novinsku fotografiju i snimateljski rad te za životno djelo i novinarku, odnosno novinara godine. Za posljednju je kategoriju stiglo osam prijava. Čak 149 kandidatura u devet kategorija konkurira za nagrade Hrvatskog novinarskog društva za 2021. godinu, koje će biti dodijeljene 3. svibnja 2022. u Novinarskom domu u Zagrebu na svečanosti u povodu Svjetskog dana slobode medija. Među njima je i četvero finalista za novinara, odnosno novinarku godine, i to Ilko Ćimić, Danka Derifaj, Boris Dežulović i Jelena Jindra. HND

HND je zatražio ispriku od Milana Bandića zbog seksističkog napada na novinarku N1 Televizije Mateu Dominiković i pozvao novinare i urednike da ubuduće bojkotiraju gradonačelnikove javne nastupe. Nakon što ga je na ispriku pozvalo i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, Bandić se novinarki “ispričao” riječima “Što se babi htilo, to se babi snilo, ispričavam se. Bez vas bih bio mali šepavi mrav”. Index

HND i Sindikat novinara Hrvatske osuđuju američku vladu u pokušaju kaznenog progona suosnivača WikiLeaksa Juliana Assangea

Indexovi novinari Ilko Ćimić i Oriana Ivković Novokmet dobitnici su HND-ovih nagrada za istraživačko novinarstvo kao i za internetsko novinarstvo. Nagradu za novinara godine dobio je Hrvoje Krešić s N1 (borba za odgovorom sumirana u njegovom odbijanju predsjednice da mu oduzme mikrofon). Nagradu za pisano novinarstvo dobio je Mario Pušić iz Jutarnjeg za tekst Ušli župnik, paroh i hodža u kafić…, za novinsku fotografiju Robert Anić za snimku nabujale Save koja prijeti naselju i ljudima (ilustracija gore), za radijsko novinarstvo Iva Črnjar Ivančan s Radio Rijeke o oboljenom dječaku kojem zdravstvo odbija pomoći, za televizijsko novinarstvo Ranko Stojanac za izvještavanje o Uljaniku i 3. maju, za TV-prilog Goran Bunjevac i Milan Živković. Sanja Modrić dobila je nagradu za životno djelo.

HND je za predsjednika u novom četverogodišnjem mandatu izabralo dosadašnjeg predsjednika Hrvoja Zovka, suspendiranog novinara i urednika HRT-a koji je ujedno bio i jedini kandidat za predsjednika. Zovko je naglasio kako će HND problematizirati jedan od ključnih problema koji ugrožavaju novinarstvo – pritisak oglašivača na profesionalne novinarske standarde. N1…