“‘Kiklop’ se ove godine neće dodjeljivati ni u jednoj kategoriji. Jer, vele, stanje u izdavaštvu je toliko katastrofalno da cjelogodišnja knjiž(ev)na produkcija, ni kvantitetom niti kvalitetom, ne omogućuje vrednovanje i nagrađivanje na razini kakva je bila dosad. Kakvu su to, dakle, poruku dobili hrvatski pisci i ini autori sa sajma Sa(n)jam knjige u Istri? ‘Ne valjate nam, dame i gospodo. Džaba ste mrčili papir i pristajali na ponižavajuće uvjete da bi vas ukoričilo i objavilo, ništa vam to ne vrijedi, jer mi tako kažemo'”, komentira Renato Baretić za Tportal.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dok čekamo ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade, tportal se prisjeća romana koji su nakon osvajanja glavne nagrade nastavili živjeti u drugim umjetnostima, potvrđujući značaj ove nknjiževne nagrade. Neki su postali kazališne predstave, poput romana Kristiana Novaka i Olje Savičević Ivančević, drugi su oživjeli na filmskom platnu ili u audioknjižnim formatima. Nagrada tako ne označava kraj, već odskočnu dasku u svijet kazališta, filma i zvuka, potvrđujući moć književnosti da nadživi samu sebe.
Nakon gotovo tri godine intenzivnog traganja za pravim riječima, jedan od najboljih suvremenih hrvatskih pisaca Damir Karakaš objavio je, kako sam kaže, svoj najintimniji i najteže napisan roman – “Okretište”. U njemu se pokušao suočiti s vlastitom proživljenom traumom – teškim fizičkim napadom nakon kojeg se danima borio za život. Kako nastaviti živjeti bez ikakva odgovora, bez saznanja o počinitelju, razlozima napada, osude, osvete? Da znam i da mi je jasno što se dogodilo napisao bih možda nekakvu studiju, znanstveni rad ili esej, a budući da ne znam, napisao sam roman. Međutim, nejasnoća u književnosti nije tako loša, kako kaže Borges, u nejasnoći se krije bogatstvo, no htio sam raditi roman u kojem nema crne kronike i spektakla, nego baciti težište na jezik jer za mene, i prije kad sam radio knjige, književnost nije pitanje događaja, već jezika. Magazin HRT
Ni studenti kroatistike nisu je ljubili u originalu, dugo je odolijevala postupku koji će nekima biti svojevrsna izdaja uzora i oca hrvatske književnosti, no moderni prijevod Judite možda će otvoriti njezino novo poglavlje u srednjoškolskoj nastavi pa će se profesori odlučiti ponuditi je u cijelosti na čitanje, a njoj pridružiti Gavranovu i svojim učenicima začiniti stariju hrvatsku književnost. Uz nedjeljni Jutarnji tako će se dijeliti novo izdanje koje u transkribiranoj inačici na lijevoj stranici čuva Marula, a na desnoj daje novi prijevod uz poštovanje dvostruko rimovana dvanaesterca. Osim uz Jutarnji, nova Judita bit će podijeljena u gimnazijama i srednjim školama možda ispunjavajući tako ono Marulovo htijenje “neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke”. Jutarnji list
“Mirjana Dugandžija, dugogodišnja novinarka Jutarnjeg lista i Globusa, upravo je objavila zbirku priča pod nazivom “Rujanska kupačica” u izdanju Naklade OceanMore. Njezine priče nastanjuju depresivke koje utjehu nalaze u spavanju, razočarane ljubavnice, one koje se usude ostvariti svoje najluđe seksualne maštarije, druge koje se zaljubljuju u žene, svoje drugarice, zatim kolegice čije profesionalne situacije i same prepoznajemo, razvedene žene, i ne baš tako nesretne u svome soliranju, djevojčice koje znatiželjno otkrivaju prve mračne zakutke seksa, majke kojih se (ne)rado sjećamo…” Piše Pavica Knezović Belan za Jutarnji list