“Eto odgovora zašto nam je hrana tako skupa”, kaže Mojmira Pastorčić u najavi emisije pa odmah nudi objašnjenje: “Zato što hrane uvozimo više nego ikad prije!” “Ako ovih dana kupite grožđe, nemojte se začuditi ako je iz Moldavije”, upozorava Mojmira, a novinarka Ana Trcol donosi temeljit i informativan prilog koji zahvaća sve ključne strane problema – vinogradare, ministarstvo, ekonomiste i Poljoprivrednu komoru. Najviše uvozimo svinjsko meso, sir, mlijeko, ali i krumpir, mladi krumpir, luk i papriku. Ukratko, gotovo sve. Bruka i sramota! “Osnovni problem je što ne potičemo domaću proizvodnju”, kazao je ekonomist Mladen Vedriš.

Ipak, barem nešto proizvodimo sami: kako se navodi u prilogu, samodostatni smo u mandarinama, kupusu i – kamilici!? A kad smo već kod samodostatnosti mandarina, podsjetimo tko je za to zaslužan. Pa, bio je to Stanko Parmać, komunjara, boljševik, partizan i antihrvat koji je izveo melioraciju ušća Neretve, da bi danas, kad njegovi plodovi zadovoljavaju potrebe cijele države, bio zaboravljen. Šteta, uz pravednije povijesno pamćenje i planiranje umjesto marćapije bolje bi nam išlo. Boris Rašeta se osvrće na to što je pogledao na TV-u nedavno, za Novosti.

Cijene hrane globalno rastu – FAO indeks u lipnju dosegnuo je 128 bodova, najvišu razinu u tri godine. Najviše su poskupjeli meso, biljna ulja i mliječni proizvodi, dok su žitarice i šećer pojeftinili. Maslac je dosegnuo povijesni cjenovni vrhunac, a globalna potražnja tjera cijene mesa i ulja prema gore. Iako se očekuje rekordna žetva žitarica, tržište ostaje osjetljivo. HUP upozorava da Hrvatska ovisi o uvozu hrane, pa rast cijena prijeti inflacijom i slabljenjem domaće industrije, te poziva na strateške mjere jačanja prehrambene sigurnosti i otpornosti. Lider

Cijene hrane u Hrvatskoj u četiri su godine narasle 45%, dok je prosjek EU-a 33%. Nenad Bakić grafikonima pobija mit da je euro krivac, ističući turizam, rast plaća i “skupe države” kao glavne uzroke. Drugi tu dodaju pohlepu trgovaca, urbanizaciju i promjene u pekarskim trendovima. Dok država profitira od PDV-a, inflaciju dodatno potpiruje rast novčane mase (M1 +105% od 2019.). Hrvatska proizvodi malo, a troši puno, uz smanjenje industrijske proizvodnje. Rezultat? Inflacija sprinta, a građani plaćaju cijenu kruha i ulja kao da su zlato. Lider… na tu temu se oglasili i iz udruge Glas poduzetnika: “U 10 godina u poljoprivredu upumpano 10 milijardi eura, a uvozimo 60 posto hrane”

Građani se međusobno pozivaju da u petak, 24. siječnja bojkotiraju trgovine i toga dana ne kupuju ništa. Naime, društvenim mrežama poput WhatsAppa, Reddita, Facebooka i drugih širi se poziv na bojkot zbog visokih cijena u Hrvatskoj. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U UK-u se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala cijena za 15 p po litri i još su digli plaće za £100 mjesečno.10% ljudi da to napravi je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa, stoji, između ostaloga, u porukama koje se masovno dijele. Stvar komentiraju i na Forumu. Index

Cijene hrane u Hrvatskoj su u prošloj godini bile na 96% prosjeka EU-a, dok su u Njemačkoj na 102% europskog prosjeka, ali hrvatska je prosječna plaća 802 eura, a njemačka 2.270. U Sloveniji je cijena hrane na 97,5% prosjeka EU-a, ali je plaća 200 eura veća. Novi list…

20 gradova gdje je život najjeftiniji

Proizvođači apeliraju na trgovce da ne snižavaju cijene krumpira, spremni na prosvjede pred trgovačkim centrima