Sladoled uživamo preko 4000 godina, od drevne Kine i mješavine riže sa snijegom, preko Marka Pola, do današnje masovne proizvodnje u kojoj prednjači Njemačka. Dok Talijani godišnje pojedu desetak kilograma, apsolutni rekorderi su Novozelanđani s 25 kg. Uz klasični gelato i sorbet, granice okusa pomiču se do bizarnosti: od nagrađivane gorgonzole i aktivnog ugljena, preko “trudničkog” spoja kiselih krastavaca i Nutelle, pa sve do japanske kuglice s tartufima vrijedne 6700 dolara. Bilo da je od majčinog mlijeka ili rebarca, sladoled ostaje najslađa globalna uspomena. U novoj epizodi Knjazove emisije za HRT.

Hrvatska drastično povećala uvoz sladoleda

How ice cream lolly sticks are made

pic.twitter.com/R6qPCf4niJ

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) February 28, 2025

Vlasnik slastičarne u Milanu koristi AI kako bi kreirao nove ukuse sladoleda

Prema podacima Eurostata, Njemačka je u 2023. bila najveći proizvođač sladoleda među zemljama EU, sa 612 milijuna litara, a slijede je Francuska s 568 mil. litara i Italija s 527 mil. litara. Istovremeno, Njemačka je imala najjeftiniji sladoled od 1,8 eura po litri, dok su prosječne cijene u Francuskoj i Italiji bile 2,2 odnosno 2,6 €/l, nešto više nego prethodne godine. Agroklub

Dosadili vam sladoledi iz dućana? Evo recept kako ga napraviti kod kuće

Jednu od omiljenih beogradskih slastičarnica pronaći ćete u Zemunu, gdje se osvježenje traži u ledenim kuglicama s okusom ajvara, rakije, vina i sira kačkavalja. Poslastičarnica sa stavom postala je kultno mjesto u Beogradu, i to ne samo zbog neobičnih okusa nego i zbog vlasnika Veroljuba Šabića, koji uživa u svojem poslu, a najveća su mu inspiracija tradicionalni sastojci. Među neobičnim okusima koje priprema su i kamilica, lavanda, suha šljiva, mušmula, oskoruša, trnina, drijenak, bijelo vino (tamjanika), ali i već poznati okusi poput lješnjaka, maka, vanilije, pistacije i plazma keksa. Pitate li se kakav okus ima sladoled od ajvara, oni koji su ga kušali kažu da je u istom lizu i sladak i slan. U ponudi je i sladoled za pse koji ne sadrži šećer. Za rakiju, ne znamo.  Punkufer

Povijest će zauvijek biti siromašnija zbog činjenice što nikad nećemo znati tko je osmislio prvi sladoled. Iako postoje opisi “zamrznutog” deserta iz antičke Perzije, kuharica iz V. stoljeća nove ere iz Rima i povijesni zapisi kineske dinastije Tang upućuju na to da su ljudi još i tada rado uživali u sladoledu te su eksperimentirali s okusima i teksturama. Slavni putopisac s Korčule Marko Polo u Italiju je “donio” preteču sorbeta koju je Katarina Medici predstavila francuskom visokom dvoru. Kako je vrijeme prolazilo, a tehnologija hlađenja postajala sve bolja, popularnost sladoleda je eksplodirala u 20. stoljeću. Sladoled je ostavio svoj trag i na Hrvatskoj. U prvoj polovici 20. stoljeća Hrvati su mogli uživati u sladoledu u kavanama i restoranima, a prvi industrijski sladoled došao je 1958. godine kad je na tržište iz tvornice Leda izašla Snjeguljica koja je obilježila djetinjstvo mnogih od nas. Večernji

To je prvi put da je hrana napravljena bez fotosinteze i poljoprivrede dostupna široj javnosti. Proizvodi se pomoću bioprocesa koji hrani mikrobe ugljičnim dioksidom, vodikom i kisikom zajedno s malim količinama hranjivih tvari. Bioproces nalikuje proizvodnji vina, pri čemu plinovi zamjenjuju šećer kao izvor ugljika i energije. Rezultat je izvor hrane koji sadrži 65-70 posto proteina, 5-8 posto masti, 10-15 posto dijetalnih vlakana i 3-5 posto mineralnih hranjivih tvari s nutritivnim sastavom sličnim soji ili algama. Green

Ledov King Majestic proglašen najboljim sladoledom na svijetu