Stanovanje, hrana, energija i prijevoz, ono što je donedavno činilo osnovu standarda, sve češće postaje izvor financijskog pritiska i nesigurnosti. Čak i kućanstva s relativno stabilnim dohotkom sve teže održavaju životni standard na koji su navikla, dok mlađe generacije sve češće odustaju od vlasništva nad stanom, dugoročnog planiranja i stvaranja financijske sigurnosti. Inflacija se tako iz makroekonomskog pokazatelja pretvara u pitanje kvalitete života. Upravo u tom prijelazu iz apstraktnog u osobno krije se i snaga njezine političke destruktivnosti. U svijetu u kojem inflaciju potiču fragmentacija tržišta, geopolitičke napetosti i ograničenja u trgovini, politički odgovori često dodatno zatvaraju ekonomije, povećavaju troškove i produbljuju iste procese koji su do inflacije i doveli. Time se stvara začarani krug u kojem ekonomski pritisci hrane politički radikalizam, a političke odluke dodatno pogoršavaju ekonomske prilike. Maruška Vizek za tportal

Sukob u Iranu uzrokovao je skok cijene nafte za preko 40%, što izravno poskupljuje plastiku kao njezin ključni nusproizvod. Budući da se više od 99% plastike dobiva iz fosilnih goriva, stručnjaci najavljuju poskupljenje ambalaže, kućanskih potrepština i hrane u iduća dva do četiri mjeseca. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, čija četvrtina svjetskog izvoza prolazi kroz nestabilni Hormuški tjesnac. Zbog nedostatka pristupačnih alternativa, potrošači će rast cijena osjetiti prvo na jednokratnim proizvodima, dok će se u autoindustriji efekti preliti unutar godinu dana. tportal

Nakon odluka Federalnih Rezervi i ECB-a tržišta očekuju dulje razdoblje viših kamatnih stopa. Sve ovisi o cijeni nafte: ako ostane umjerena, inflacija će se postupno smirivati; ako snažno poraste, prijeti stagflacija. Za Hrvatsku to znači inflaciju oko 4–6%, sporiji rast, ali bez teške recesije, uz državne intervencije na tržištu energenata i veći proračunski deficit. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Guverner HNB-a na odlasku Boris Vujčić upozorio je da će eskalacija sukoba na Bliskom istoku i naftna kriza usporiti hrvatsko gospodarstvo te potaknuti rast cijena. Prema novim projekcijama, inflacija u Hrvatskoj mogla bi iznositi 4,6 posto, uz usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto. Slični scenariji predviđeni su i za eurozonu, gdje neizvjesnost oko isporuke energenata diktira tempo oporavka. Vujčić ističe da su daljnje prognoze podložne brzim promjenama, dok će eventualne Vladine mjere pomoći građanima morati biti privremene i precizno ciljane. tportal

Rizik ranih gubitaka u mirovini (sequence-of-returns risk) može značajno utjecati na dugoročnu održivost portfelja, ali držanje velikih iznosa gotovine nije nužno rješenje. Iako neki savjetuju čuvanje godišnjih troškova u gotovini, stručnjaci upozoravaju da inflacija brzo smanjuje njezinu vrijednost jer su kamate na štednju često niže od inflacije. Financijski savjetnik Bryan Kuderna preporučuje držati oko šest mjeseci troškova u gotovini, a ostatak rasporediti kroz “bucket” strategiju: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije s različitim razinama rizika. Tako se istovremeno smanjuje rizik i povećava potencijal rasta portfelja. AOL

Nagli rast cijena nafte i plina nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku prijeti jačanjem inflacije i usporavanjem gospodarskog rasta diljem svijeta. Najviše će biti pogođena gospodarstva Europe i Azije koja ovise o uvozu energije, dok su SAD djelomično zaštićene zbog vlastite velike proizvodnje. Cijena nafte Brent skočila je oko 30 posto, a europske cijene plina porasle su za dvije trećine. Viši troškovi energije smanjuju kupovnu moć kućanstava i stvaraju pritisak na središnje banke da zadrže ili čak povećaju kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Poslovni

Mjera umanjenja osnovice za mirovinske doprinose radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura donijela je u dvije godine oko 275 milijuna eura više neto primanja, dok su gradovi i općine uprihodili gotovo 70 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak. Prosječno povećanje neto plaće iznosilo je oko 23 eura mjesečno, uključujući i izmjene poreza na dohodak. Ipak, rast primanja nije pratio inflaciju, pa je stvarni učinak na kupovnu moć ograničen. U 2024. mjeru je koristilo gotovo 693 tisuće radnika, a broj se 2025. smanjio zbog rasta plaća. Lider

U 2026. godini hrvatska kućanstva ne mogu očekivati osjetno poboljšanje životnog standarda jer plaće rastu gotovo istim tempom kao i inflacija. Uz nižu stopu štednje od prosjeka EU-a, mnogi građani nemaju financijsku rezervu za nepredviđene troškove. Stručnjaci savjetuju početak „financijskog reseta“ stvaranjem osnovne pričuve od 1.000 eura te postupnu izgradnju fonda za tri do šest mjeseci troškova. Ključ su redovitost i disciplina, primjerice automatska štednja dijela prihoda. Dugoročno očuvanje vrijednosti novca zahtijeva i promišljeno ulaganje, jer klasična štednja često ne prati inflaciju. Poslovni

Foodora Pizza Index 2026 pokazuje da je cijena klasične Margherite u Europi porasla 7,75 % na prosjek od 11,96 eura. Norveška prednjači s 17,60 €, Mađarska ostaje najpovoljnija s 8,75 €. Promjene u navikama potrošača otkrivaju rast popularnosti Calzone i Kebabpizze zbog veće „vrijednosti za novac“. Hrvatska prednjači po rastu cijena, približavajući se Beču, dok Slovenija bilježi stabilnost. Pizza postaje jednostavan i ukusan pokazatelj inflacije i ekonomskih trendova. Lider

Hrvatskom turizmu u idućoj se godini predviđa pad, osobito ako cijene nastave rasti, upozoravaju ministar Tonči Glavina i guverner HNB-a Boris Vujčić. Iako je Vujčić umjereno optimističan oko inflacije, ekonomist Neven Vidaković takve procjene naziva pogrešnima i ponavljajućima. Smatra da će inflacija ostati visoka zbog rasta cijena energije i strukture hrvatskog gospodarstva, koje se pretežno oslanja na turizam. Bez jače proizvodnje i diverzifikacije, Hrvatska ostaje ranjiva na svaki veći vanjski šok. Stalno se dešavaju neki šokovi koji nam destabiliziraju ekonomiju i manifestiraju se na visoku stopu inflacije. Razlog je struktura ekonomije koja nam uvjetuje strukturu inflacije… Novosti