Radi se o SEDA mjerenju koje ne gleda samo BDP već deset bitnih faktora za blagostanje društva: prihod, ekonomsku stabilnost, zaposlenost, zdravstvo, infrastrukturu, jednakost, civilno društvo, vlast i okoliš. Ovdje je tablica 152 zemlje sa ocjenama po svakom od tih kriterija. Prvi su Norveška, Švicarska i Island. Zemlje bivše Jugoslavije stoje ovako – Slovenija 21., Hrvatska 40., Srbija 61., Makedonija 66. i BiH 75; Crne Gore nema.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija prošle su godine ostvarile rast BDP-a od 4,3% i došle na 46% prosjeka BDP-a u Europskoj uniji. Pet godina ranije bilo je 41%. Preračunato u kupovnu moć, zemlje istoka EU popele su se sa 67% na 72% prosjeka EU-a. Gledano pojedinačno po državama, relativna kupovna moć građana Češke i Slovenije je blizu 90% EU-a, u Estoniji, Litvi i Slovačkoj oko 80%, u Poljskoj, Mađarskoj i Latviji oko 70%, a u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj 50%. Hrvatska se ističe kao jedna od dvije zemlje koja je od 2013. do 2018. postigla najmanji rast relativnog BDP-a po stanovniku, s nekih 60% na oko 63% (samo Slovačka je lošija) Deutsche Welle…
I zdrav čovjek ima promjenjivo raspoloženje pa je nekad veseliji, nekad miran, nekad tužan. Široki raspon naših emocija dio je našeg psihičkog blagostanja. Postalo je, bojim se, uobičajeno ili moderno, pa mnogi misle i pametno, da se na silu i pod svaku cijenu želi život poput onog u reklamama. Kako čeznemo za stanjem blagostanja, tako nas je i lako uvjeriti da se blagostanje može kupiti u dućanu ili osigurati poželjnim izbornim rezultatom. Popraviti svoj život možemo samo upornim radom i realnim očekivanjima jer poklonjeno, a pogotovo tek obećano, lako nas učini razočaranima, piše Večernji.