Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica

EU se suočava s demografskim padom: fertilitet je rekordno nizak, stanovništvo stari, a imigracija nužna, ali politički osjetljiva. Južne članice poput Hrvatske bilježe i iseljavanje mladih, što dodatno pogoršava situaciju. Iako imigranti podižu natalitet, njihova integracija nailazi na otpor. Bez reformi i boljih socijalnih politika, do 2050. prijeti kolaps mirovinskih sustava i gospodarski pad. Ravnopravniji rodni odnosi, ekonomska sigurnost i pametna integracija ključni su za izbjegavanje „sudara generacija“. Index

U Hrvatskoj imamo samo 774.817 djece i mladih do 19 godina, a nasuprot njima, 862.958 onih sa 65 i više godina. Usto, najbrojnija dobna skupina stariji su od 75 i više godina kojih imamo 382,2 tisuća, dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih imamo svega 181,5 tisuća. Sredinom 2020. imali smo 4,047 milijuna stanovnika. Večernji

Why improving women's lives is the key to healthy #ageing @bjornunfpa @UNFPA https://t.co/xSb5oNYXm3 pic.twitter.com/FWWntU4ERN

— World Economic Forum (@wef) October 1, 2020

Na Zemlji će 2100. biti 8,8 milijarda ljudi, dvije milijarde manje od procjena UN-a, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet. S padom stopa fertiliteta i rastom očekivanog životnog vijeka širom svijeta broj djece mlađe od pet godina smanjit će se više od 40 posto, sa 681 milijun u 2017. na 401 milijun u 2100., utvrdila je studija. Na drugom kraju spektra 2,37 milijarde ljudi, više od četvrtine globalnog stanovništva, bit će starije od 65 godina. Onih starijih od 80 bit će umjesto današnjih 140 milijuna – čak 866 milijuna. 24 sata…

Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (od 15 do 64 godine) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU (u Italiji je ovaj udio 36). Eurostat procjenjuje da će za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina bit će ih iznad 50 posto, a do kraja stoljeća 60 posto. Novi list

Broj ljudi starijih od 60 povećat će se s 962 milijuna danas na 2,1 milijarde ljudi 2050. godine i svi će se gradovi morati prilagoditi ovoj ogromnoj demografskoj promjeni. Guardian donosi primjer prilagodbe Londona.

Otok – jedan od najmlađih hrvatskih gradova, a stanovništvo u njemu sve starije

Životni vijek Europljana sve je dulji – današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži – 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Večernji