Na stranicama Crolibertasa objavljuju sve dostupne informacije o sustavu, uključujući osnovne značajke i tehničke pojedinosti. Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat. Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera. U tijeku su radovi na postavljanju portala na dionicama autoceste A3 na područje Sisačko-moslavačke županije te autocesta A4 na području Međimurske županije i A11 na području Zagrebačke županije. Nakon toga, portale će postaviti na autocesti A4 na području Zagrebačke i Varaždinske županije; A3 u Vukovarsko-srijemskoj županiji i A5 u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji. N1

U Italiji će vozačima u slučaju gužvi na autocestama vraćati cestarinu

Aplikacija Vignetim pojednostavljuje putovanja Europom omogućujući brzu kupnju digitalnih vinjeta za 12 zemalja, uključujući Sloveniju, Mađarsku i Češku. Osim vinjeta, aplikacija podržava plaćanje cestarina i nudi komercijalne vinjete za teretna vozila. Posebna pogodnost je mogućnost aktivacije eSIM profila za mobilni internet. Uz fleksibilne datume aktivacije, SMS obavijesti i raznolike načine plaćanja (poput Apple Paya i Revoluta), Vignetim je praktično rješenje “sve u jednom” za vozače koji žele izbjeći gužve i birokraciju na putu. Bug

Nakon rušenja Motela Plitvice i izgradnje nadvožnjaka, odmorište na autocesti A3 ulazi u drugu fazu rekonstrukcije vrijednu gotovo 7 milijuna eura. Projekt obuhvaća izgradnju novih parkirališta za sve vrste vozila, rezervaciju površina za benzinsku postaju, ugostiteljske objekte i autokamp, ali njihova izgradnja još nije uključena. Nadvožnjak omogućuje pristup odmorištu iz svih smjerova, a trajanje radova druge faze predviđeno je na 180 dana od početka izvođenja. Obnova odgovara potrebama modernih vozača i proširuje kapacitet odmorišta. Bauštela

Hrvatska uvodi Crolibertas, digitalni sustav naplate cestarine bez zaustavljanja na naplatnim kućicama. Vozači mogu koristiti ENC uređaj ili automatsko prepoznavanje registarskih pločica. Osobe s invaliditetom i dalje ostvaruju pravo na besplatnu vožnju preko namjenskih staza uz Nacionalnu iskaznicu, dok nadzor vozila sprječava zlouporabu. Prvih sedam portala bit će spremno do prosinca, a cijela mreža do rujna iduće godine. Prekršaji se kažnjavaju vrijednošću dionice plus 120 eura. Savjeti

Prema proijedlogu novog zakona koji je u javnom savjetovanju. Trebao bi stupiti na snagu 1. studenoga 2026., a ako ostane ovakav, uvest će se potpuno elektronički sustav bez rampi. Nad naplatom će bdjeti službena vozila bijele boje (RAL 9010) s plavim rotirkama i natpisom ESNC. Nadzornici u njima moći će zaustavljati vozila i provjeravati plaćanje. Do tada slijedi priprema sustava, opreme i informiranje građana. Večernji

Hrvatske autoceste od 1. srpnja ujednačuju popuste za ENC korisnike – laka vozila u post-paid modelu dobit će veći popust (21,74% umjesto 13,04%), dok se teškima smanjuju dosadašnje pogodnosti. Popusti za teška vozila bit će 21,74% u svim modelima, a ukida se sezonski popust od 33,48%. Cilj mjere je ravnomjernije financijsko sudjelovanje svih korisnika i priprema za novi sustav naplate u skladu s EU standardima. Poslovni

Crna Gora je proteklog tjedna napravila korak prema jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u svojoj povijesti. Vlada je usuglasila, a Skupštini poslala na usvajanje Prostorni plan do 2040. godine, koji predviđa izgradnju čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta. Riječ je o strateškoj viziji koja bi, ako se u potpunosti ostvari, mogla preoblikovati prometnu kartu zemlje, ali i značajno utjecati na njezinu gospodarsku i regionalnu povezanost. tportal

Marušić: Brza vožnja lijevom trakom uz premali razmak najveći je sigurnosni rizik hrvatskih autocesta

Najekonomičnija vožnja postiže se brzim prebacivanjem u višu brzinu, održavanjem okretaja između 1500 i 2500 o/min te brzinom do 90 km/h. Na autocesti, TÜV preporučuje vožnju pri 70–80 % maksimalne brzine vozila, ali ne preko 130 km/h. Slabiji automobili s krajnjom brzinom od 150 km/h trebali bi voziti između 105 i 120 km/h. Održavanjem ovih pravila smanjuje se potrošnja goriva i produžava vijek motora. Revija HAK