Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić za N1 ističe da većina građana ne osjeća koristi europskih fondova jer im se učinci ne vide u svakodnevnom životu, osobito umirovljenicima i onima s niskim primanjima. Navodi da 80% ljudi živi od plaće do plaće, bez mogućnosti štednje ili diskrecijske potrošnje, što stvara jaz između političke retorike i stvarnosti. Umirovljenici su posebno ranjivi te često ovise o dodatnim prihodima iz inozemstva. Fižulić naglašava da inflacija produbljuje razlike: oni koji mogu podizati cijene profitiraju, dok građani kojima najveći troškovi otpadaju na stan i hranu najviše stradavaju. N1

Novac koji je Geodetskom fakultetu osobnom odlukom i bez javnog natječaja dodijelila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uhićeni bivši dekan Almin Đapo i profesor Boško Pribičević trošili su na izgradnju svojih vikendica i izvlačenje gotovine s bankomata, piše Telegram. Na poslu koji im je dodijelila ministrica bivši dekan Đapo imao je ulogu voditelja, a profesor Pribičević koordinatora projekta. Pa je dvojac, navode istražitelji, namjestio niz nabava sebi bliskim tvrtkama, koje bi onda, navodno, odradile neke poslove na radovima očuvanja kulturne baštine, koju su geodeti skenirali za Ministarstvo kulture. Europski novac ministrice Obuljen Koržinek u ovom je konkretnom slučaju potom iskorišten za elektroinstalacijske radove u kući u Selinama, koju su zajedno gradili i opremali profesor Pribičević i njegova partnerica. Index

Šibenik je primjer grada koji bi da nije u EU i da nema europskog novca vjerojatno izgubio svoj urbani karakter, rekao je gradonačelnik Šibenika Burić na raspravi o pozitivnim iskustvima u EU. Šibenik je bio grad koji je odumirao, a da je sad to grad koji odiše optimizmom i koji je oživio europskim novcem, koji se ulaže u kulturna dobra grada. U njegovu prvom mandatu na čelu Šibenika grad iz fondova EU povukao iznos koji odgovara visini jednog i pol gradskog proračuna.

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobilo je 303 milijuna eura iz europskih fondova, a namijenjenih urbanom razvoju i jačanju uloge gradova kao pokretača gospodarstava. Evo na što neki gradovi planiraju trošiti:
Zadar – Centar za mlade i novo urbanističko rješenje za prostor oko Centra (33 milijuna kuna) te gospodarska zona Crno (35 milijuna)
Rijeka 68 milijuna troši na projekt Revitalizacije kompleksa Benčić
Slavonski Brod – Inovacijski inkubator InnoBROD (50 – 85 posto sufinanciranja od ukupnih 15,732 milijuna kuna) i Kuća tambure – Slavonska notna bajka (20,9 milijuna)
Osijek – obnova Tvrđe (61 milijun kuna). Poslovni

Europski projekt: Mošćeničkoj Dragi 192 tisuće eura za kulturnu baštinu

Hrvatskoj je od 2014. do 2020. na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Kraju se privode radovi na obilaznici oko Vodica, dugoj 5.100 metara i koja bi se trebala otvoriti do Dana grada, 3. svibnja. Projekt košta 70 milijuna kuna, 85% osigurano je iz europskih fondova, ostatak iz Hrvatskih cesta. Gradnja obilaznice najveći je infrastrukturni projekt u Vodicama još od gradnje Jadranske magistrale 1963. godine. HRT

Europska komisija objavila je izvješće Kohezijska politika na djelu: ključni rezultati investicija u EU-u od 2007. do 2013. iz kojeg se dobro vide prednosti pridruživanja Hrvatske toj zajednici država. Hrvatska je, naime, u tom razdoblju sredstvima za kohezijsku politiku EU-a financirala 3,9 posto državnih kapitalnih investicija. Usto iz pretpristupnog programa IPA Hrvatska je u razdoblju od 2007. do. 2013. povukla 705,9 milijuna eura, odnosno 64 posto dostupnih sredstava. Na razini EU-a u promatranom razdoblju zahvaljujući novcu za kohezijsku politiku stvoreno je milijun radnih mjesta. T-Portal, ec.europa.eu, Jutarnji

Hrvatska je u 2016. godini iz europskih fondova povukla 1,7 milijardi kuna više no što je u zajednički proračun bila dužna uplatiti, naglasio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić. „Praktički svaki tjedan Hrvatska povlači oko 200 milijuna kuna novog novca koji dolazi u proračun RH i ovo je najuspješnija godina otkako Hrvatska ima pristup europskom novcu“, rekao je Tolušić. HRT

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je dosad u 2016. godini povukla više od 660 milijuna eura iz EU-ovih fondova odnosno više od pet milijardi kuna, priopćilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ako se takav trend nastavi, do kraja godine možemo bez problema doći do 8 milijardi kuna, prenosi se u priopćenju izjava ministra Tomislava Tolušića. Usporedbe radi, navode se podaci iz prošlih godina pa se podsjeća da je Hrvatska u cijeloj 2015. godini povukla 558 milijuna eura. Jutarnji