Ovih dana u njujorškoj MoMA-i se odigrala jedna naoko nebitna, ali zanimljiva crtica na temu postjugoslavenskog nacionalno-povijesnog zapetljaja. Naime, pri posjetu Muzeju krajem rujna, prva dama RH Sanja Musić Milanović uočila je propust: u sklopu postava Touching the Void, u kojem je i njegov Meandar br. 5, Julije Knifer je predstavljen kao “jugoslavenski slikar”. Pomutnju je naglasila činjenica da su se u drugom dijelu muzeja kao dio postava After the Wall našli Sanja Iveković i Mladen Stilinović, koji su “uredno” klasificirani kao – hrvatski. Musić Milanović je diplomatski suočila MoMA-ine stručnjakinje s nedosljednošću, nakon čega je ovo klasifikacijsko meandriranje ispravljeno. Internetsko pretraživanje MoMA-ine zbirke otkriva i kako su Šutej, Bućan i Murtić također klasificirani kao jugoslavenski umjetnici. Pitanje je što dobivamo, a što gubimo tumačimo li umjetničke pojave iz nadnacionalne, odnosno jugoslavenske, ili iz nacionalne, u ovom slučaju hrvatske perspektive – piše Kulturpunkt.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Od smrti Julija Knifera 2004. godine, njegova kći Ana brine se za očevu ostavštinu. Knifer je jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. – Planirala sam se time baviti pet godina, ali prebacila sam desetljetku. Projekti se nižu – kaže Ana koja je u vrijeme pandemije organizirala očevu retrospektivu u Neue Galerie u Grazu… Izložba je rađena u suradnji sa zagrebačkim MSU-om, a kustosica izložbe je Rada Iva Janković. To je četvrta Kniferova izložba pod nazivom “Bez kompromisa”. Piše Pavica Knezović-Belan za Jutarnji list
Julije Knifer dobio je zapaženo mjesto u galeriji ‘Touching the Void’ (Dodirujući prazninu) novog postave MoMA-e, a koja predstavlja djela nekih od najznamenitijih predstavnika minimalizma – uvršten je njegov ‘Meandar br. 5’. Sanja Iveković i Mladen Stilinović zastupljeni u su segmentu nazvanom ‘After the Wall’ (Nakon zida), ona s videom ‘Osobni rezovi’, a on s radom ‘Eksploatacija mrtvih 1984.-1990.’. Jutarnji
Od Marine Abramović do Julija Knifera: Kako veliki umjetnici gledaju na vrijeme?
Povijesni rekord hrvatske suvremene umjetnosti: Kniferova slika prodana za čak 137 tisuća eura
Od Julija Knifera do Stipana Tadića: Ovo je 12 velikih umjetnika koji su oslikali kultni zid u Branimirovoj