Hrvatski biolog Davor Solter dobio je nagradu Gairdner, poznatu i kao “kanadski Nobel”, kao prvi znanstvenik iz Hrvatske, a za otkriće genomskog utiska (imprinting) kod sisavaca. Riječ je o nagradi u iznosu od oko 100.000 kanadskih dolara koju od 1957. godine dodjeljuje kanadska zaklada Gairdner za izvanredna dostignuća u temeljnim istraživanjima koja utječu na ljudsko zdravlje. Solterova specijalnost je razvojna biologija, a jedan je i od pionira kloniranja. Jutarnji
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Goran Šafarek, istaknuti hrvatski biolog snimio je novi video u kojem roni u jednom jezeru na sjeveru Hrvatske – Gabajevoj Gredi nedaleko Koprivnice. U videu možete vidjeti potopljena stabla, bliski susret sa somom i… potragu za izgubljenim blagom – opisuje. Klikaj
Odlomljena santa leda s ledene ploče George VI na Antarktici otkrila je skriveni ekosustav spužvi, koralja i drugih nepoznatih bića na dubini od 230 metara. Znanstvenici su pomoću ROV-a SuBastian istraživali područje danima, prikupljajući uzorke i podatke. Organizmi tamo žive desetljećima, možda i stoljećima, potpuno zaklonjeni ispod 150 metara leda. Otkriveno je da, čim led nestane, život brzo osvaja novootkriveni prostor, bacajući novo svjetlo na tajanstvene dubine Antarktike. Green
Napredak u sintetičkoj biologiji mogao bi omogućiti stvaranje zrcalnih verzija bioloških molekula i organizama, potencijalno opasnih za prirodne ekosustave. Znanstvenici upozoravaju da “zrcalni život” ima potencijal zaobići imunološku obranu prirodnih organizama, uzrokujući neviđene ekološke i zdravstvene prijetnje. Unatoč ograničenjima današnje tehnologije, stvaranje zrcalnih bakterija u skoroj budućnosti sve je izglednije. Autori apela pozivaju na oprez i strogu regulaciju takvih istraživanja prije nego što “život s one strane ogledala” postane stvarnost. Igor Berecki za Bug
Sa svojim repovima poput biča, ljudski se spermatozoidi kreću kroz viskozne tekućine, naizgled prkoseći Newtonovom trećem zakonu gibanja, prema novoj studiji koja karakterizira kretanje ovih spolnih stanica i jednostaničnih algi. Newtonov treći zakon može se sažeti kao “za svaku radnju postoji jednaka i suprotna reakcija”. Označava posebnu simetriju u prirodi gdje suprotstavljene sile djeluju jedna protiv druge. Visoko viskozne tekućine obično bi raspršile energiju sprječavajući spermije da se uopće kreću. Istraživači su otkrili da repovi sperme i flagele algi imaju ‘čudnu elastičnost’, što omogućuje ovim fleksibilnim dodacima da se vrte bez gubitka puno energije na okolnu tekućinu. N1, Science Alert.
Biologinja Iva Čupić: Ljudi se zbog mojih videa i objava manje boje zmija i pauka
Hipoteza novijeg istraživanja mogla bi dati ključan odgovor u poveznici biologije i fizike. Prema drugom zakonu termodinamike, poznato je kako svemir ide prema stanju potpunog strukturnog poremećaja. Kreće se prema stanju koje se zove “maksimalna entropija”, odnosno gdje će sve djelovati na istoj energetskoj razini. Biologija je nastala na planetima gdje je energija bila u tolikom disbalansu da su se zahvaljujući zakonima fizike atomi sami preraspodijelili tako da se mogu nositi s tako kaotičnim protokom energije. Tako su nastale atmoske strukture koje danas nazivamo životom, odnosno njegovim oblikom. IFL Science
Znanstvenica Sarah Sallon nagovorila je arheološki botanički muzej u Izraelu da joj ustupe dio ljubomorno čuvanog 2000 godina starog sjemenja i uspjela iz njega uzgojiti datulje za koje se vjeruje da su odavna nestale. U stakleniku u kojem uzgaja desetke biljaka, mjesecima je promatrala kako se ništa ne događa. No u ožujku 2005. stvari su se pokrenule i od pet sjemena samo je je jedno dalo ploda. Priroda je pokazala svoju snagu i ona “može svoje sjeme ostaviti uspavano tisućama godina, pustiti nas da pomislimo da su neke vrste zauvijek nestale, a zlatne ruke mogu ih vratiti u život”. Novi list
Klimatske promjene utječu na omjer muško : ženske novorođenčadi, kao što utječu i druge stresne situacije npr. potresi, znanstvenici zaključuju
Hrvatski srednjoškolci osvojili su tri zlatne i tri srebrne medalje na upravo završenoj prirodoslovnoj olimpijadi u Kopenhagenu, a u konkurenciji 50 ekipa iz 24 države. Ovaj izvanredan uspjeh u znanju fizike, kemije i biologije ostvarili su učenici iz Splita, Zagreba i Vinkovaca. Zadaci su bili istraživanje fizikalnih svojstava i kemijskog sastava leda s Grenlanda, sastav morske vode u foto-bio reaktoru za proizvodnju algi… HRT
Škola je postala dosadna vašem osnovnoškolcu? Vratite mu vjeru u znanje i učenje kroz zabavne radionice!