Prošla je godina najisplativija bila, naravno, bankarima – 31,2 posto, a još 14 od 50 sektora radilo je s dvoznamenkastim maržama, ali njih nitko ne proziva da spuste cijene. Kad se gleda samo prehrambeni sektor, zanimljivost je u tome da su i proizvođači hrane iz top 1000 radili s maržom od 3,9 posto, a jedino su veći udjel dobiti u prihodima ostvarili proizvođači pića – 9,8 posto i, iznenađujuće, poljoprivredne tvrtke – 6,1 posto. Dakle, upitno je gdje bi trgovci uopće mogli pronaći prostor za pojeftinjenja, koja ni ne treba očekivati u većoj mjeri. Bit će uspjeh ako se zaustavi novi rast cijena najesen. Međutim, prema Vladinoj politici teško je očekivati smirivanje inflacije, koja državi koristi jer bilda proračun. Onda pak država velikodušno od tog viška dijeli subvencije, poticaje, a bogami i diže plaće svojim zaposlenicima. Lider
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Da nam je prije petnaest godina, u vrijeme kada smo već treću godinu zaredom bili u recesiji, uz stopu nezaposlenosti od golemih 18 posto netko rekao da ćemo u proteklim godinama imati jednu od najviših stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, najvišu ikada zabilježenu ocjenu kreditnog rejtinga u svojoj povijesti, nikad nižu stopu nezaposlenosti i oko 130 tisuća stranih radnika, i tu bismo osobu vjerojatno poslali na pregled kod nadležnog liječnika. A ipak, evo nas tu gdje jesmo. Možda mi kao nacija, zbog kronične zaraženosti kukanjem, imamo prenisko postavljena očekivanja pa nas stvarnost uspijeva iznova pozitivno iznenaditi. A možda smo svi mi pomalo slični našim sportašima pa nam treba dobar izazov da sami sebi pokažemo za što smo sposobni. Kada čitav život provedete u Hrvatskoj, te uspjehe lako previdite ili uzmete zdravo za gotovo. Ti se uspjesi u očima svijeta danas registriraju kao atraktivna zemlja koju vrijedi posjetiti i kao zajednica borbenih ljudi sposobnih uspjeti i onda kada su izgledi protiv njih. Maruška Vizek za tportal
Hrvatska postaje top destinacija među mladima, osobito generacijom Z, zahvaljujući predivnoj estetici, povoljnim cijenama, festivalima i sigurnom okruženju. Trendovi poput Croatia is calling i hot girl summer uz podršku influencera poput iShowSpeeda i Alix Earle dodatno pojačavaju hype. Mladi dolaze po Instagram kadar, autentično iskustvo i digitalni detoks – sve to uz pristupačne letove i atmosferu “živi kao lokalac”. Index
Putnica koja je gotovo preskočila Hrvatsku na svom europskom putovanju otkrila je zemlju iz snova. Od spaghettina s dagnjama u Hvaru do crnog njoka u Splitu, svaki zalogaj i osmijeh domaćina ostavili su snažan dojam. Iako poznata kao lokacija snimanja serije “Igre prijestolja”, Hrvatska ju je iznenadila prirodnim ljepotama, opuštenom atmosferom i autentičnim gostoprimstvom. Najveće iznenađenje? Da najbolju tjesteninu nije pojela u Italiji. Nakon Plitvica, plaža i maslinovog ulja, Hrvatska je postala vrhunac njezina putovanja. Business Insider
Unatoč neugodnom dojmu Milanovićevu riječ gotovo nitko u zapadnome političkom svijetu ne uzima ozbiljno, gotovo nikakve kontakte ondje nema, a i istočnome nije od osobite djelatne pomoći. Koliko je poznato, ni Donald Trump ne započinje dan čitanjem Plenkovićevih mirovnih poruka i preporuka. Svojom političkom težinom Hrvatska ne ulazi ni u onaj drugi krug europskih država koje bi eventualno mogle utjecati na neke uvjete američko-ruskoga mirovnog aranžmana za Ukrajinu. To znači da hrvatska vanjska politika u vojnopolitičkim aspektima mirovnog procesa treba slijediti mainstream NATO-a. U tom je kontekstu deklaracija Hrvatske, Albanije i Kosova korak u pravom smjeru. Višnja Starešina za Lider.
Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.
Dok je 1995. bila na 45,2% prosjeka EU-a, a Slovenija na 76,6%, danas su brojke znatno bliže: Hrvatska na 76,6%, Slovenija na 91,8%. Međutim, dugoročni napredak Hrvatske ovisit će o provođenju reformi u pravosuđu, javnoj upravi i obrazovanju te privlačenju investicija. Iako Slovenija ima prednosti poput razvijenije industrije, visoki porezi i spora podrška inovacijama koče njezin rast. S trenutnim tempom, Hrvatska bi mogla sustići Sloveniju za 15 do 20 godina. Do tada, šale na račun Slovenije ostaju sigurna opcija. Lider
Iako u novom videu ponavlja što je rekao prije, to je samo početak novog serijala najpoznatijeg Britanca s hrvatskom adresom: najviše mu se sviđa sigurnost i činjenica da je velika vjerojatnost da ćete pronaći ono što izgubite. Druga stvar je različitost u kulturi i držanje tradicije. Kao primjer navodi Vinkovačke jeseni. Sviđa mu se i ležerniji stil života, prvenstveno u Dalmaciji, gdje je živio dobar dio života u Hrvatskoj. Sviđa mu se i gastronomija, domaći i prirodni te svježi proizvodi. Peta stvar je priroda, od nacionalnih parkova do planina, plaža i mora.
Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider
Maruška Vizek za tportal, inspirirana panelom o ekonomskim izazovima jugoistočne Europe, analizira razlike između Hrvatske i Srbije. Hrvatska, usprkos pesimističnom narativu, bilježi znatan napredak u gospodarstvu, institucijama i međunarodnim integracijama, dok Srbija stagnira u institucionalnom razvoju. Povijesne, političke i kulturne razlike doprinijele su divergentnim putevima, ali korupcija ostaje zajednički izazov. Autorica poziva na podršku demokratskim procesima i vladavini prava, ističući da i skandali poput najnovijeg u zdravstvu ukazuju na napredak, a ne isključivo na pad. Pitanje je hoćemo li iz afere u aferu vidjeti proces čišćenja ili dokaz da ama baš ništa ne valja.
Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom ispričao je kako ga je neki dan iznenadio poziv zagrebačke policije. Javili su mu da se kod njih nalaze njegov laptop i torba za laptop. Paulu ispočetka ništa nije bilo jasno, no naposljetku je ispričao lijepu priču o Hrvatima. Morao sam objasniti da su prije odlaska u Zagreb laptop i torba za laptop doslovno bili dio mog stila, modni dodaci. Nigdje nisam izlazio bez njih, no otkako sam se preselio u Zagreb, nikad nisam uzimao laptop sa sobom. No jučer sam napravio iznimku, imao sam sastanak i morao sam nešto pokazati. Usput sam popio pivo s prijateljima i krenuo kući oko ponoći. Sjeo sam na klupu da provjerim poruke i ostavio torbu s laptopom. Našao ga je jedan momak imena Nikola i odvezao ga na policiju. Ja sam morao potom potpisati nekoliko papira i reći što se još nalazilo u torbi osim laptopa kako bi bili sigurni da je laptop moj – kaže Paul naglasivši da je ovo jako dobar primjer “onoga što se svaki dan događa u Hrvatskoj”. Index