“Udruženje zagrebačkih ugostitelja traži u 2017. godini ni manje ni više nego zabrane postavljanja hladnjaka, ledenica i slične opreme za hlađenje pića i napitaka uz kioske i trgovine. Također, traži se zabrana usluživanje prigotovljene hrane u trgovinama i kioscima. Dobar kafić je upravo onaj koji osigurava dobar ugođaj, to su ljudi spremni platiti. Ako je vašem kafiću konkurencija kiosk preko puta – onda nemate pojma kakav kafić treba biti. Slično je i s restoranima”, komentira Goran Vojković. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Hrvatski turizam u 2025. ostvario je blagi rast dolazaka i noćenja te očekivani porast prihoda, ponajviše zahvaljujući pred i posezoni, dok su srpanj i kolovoz zabilježili pad fizičkog prometa. Najbolje su prolazili hoteli i kampovi više kategorije, dok je privatni smještaj trpio zbog viših cijena bez dodatne kvalitete. Rast troškova smanjuje profitabilnost i investicije. U 2026. se ne očekuje snažan rast, već stabilizacija, s naglaskom na cjenovnu konkurentnost, kvalitetu i ravnomjerniju sezonu. Lider
Nakon papirologije stiže još teži dio: financije koje mogu spasiti ili uništiti biznis. Svakodnevica restorana pretvara se u stalno rješavanje problema, balansiranje među gostima, zaposlenicima, troškovima i kritikama. Voditi restoran nije glamur, nego “problem solving” u pet brzina, uz puno stresa, malo sna i pokoju malu pobjedu koja drži cijelu priču na životu. I da – morate se znati nositi s kritikama. Nikada nećete zadovoljiti sve. Bitno je da zadovoljite (veliku) većinu. Što više ljudi ode zadovoljno i vrati se, veće su šanse da ćete opstati, a možda i prosperirati. Radost dolazi iz malih pobjeda, svakodnevnih sitnih uspjeha i pomaka. Ako se još i zaradi -super. Kuhar Mate Janković za Poslovni.
Unatoč percepciji da su vlasnici restorana i kafića bogataši, stvarnost je drukčija. Ugostiteljstvo generira velike promete, ali male marže, najčešće između 5 i 10 posto, zbog čega mnogi vlasnici jedva pokrivaju troškove. Samo velike grupacije, restorani na ekskluzivnim lokacijama i oni koji posluju polulegalno ostvaruju ozbiljnu zaradu. Većina ugostitelja živi poput prosječne srednje klase, dok neki balansiraju na rubu bankrota. Restoranski biznis u Hrvatskoj više je posao prestiža i visokog rizika nego siguran put do bogatstva. Barem tako kažu na Kultu plave kamenice… komentiraju i na Forumu
Zagrebačke ugostitelje, kao i njihove kolege diljem zemlje, muče gorući problemi u sektoru, ponajviše kvalitetno obrazovanje mladih i nedostatak radne snage. O tim temama bilo je riječi i na 16. Forumu zagrebačkih ugostitelja održanog u srijedu u Esplanade Zagreb Hotelu. Raste interes za upisom ugostiteljskih srednjih škola. Ove godine upisano je dva razreda više barmena i kuhara, te jedan razred hotelijera više. No, zabilježen je pad broja ugostiteljskih objekata. Problem su, pokraj nedostatka kvalificirane radne snage, i veći ulazni troškovi. Dok se u mnogim drugim gospodarskim grana, dio nedostatka radnika pokrio uvozom stranih radnika, za ugostiteljstvo je poznavanje hrvatskog jezika previše značajan faktor. Poslovni
Zatvoreni smo godinu dana. Uz mjere trenutne vlade, 45 posto poduzeća više neće moći otvoriti. To je osobna i profesionalna katastrofa. Te su tvrtke godinama pokušavale opstati. Od vlade tražimo mjere, injekciju kisika – kaže predsjednik udruge ugostitelja iz Atene. Iako turske vlasti tvrde kako je borba protiv pandemije sve uspješnija i da se život vraća u normalu, tamošnji ugostitelji strahuju. HRT…
U ponedjeljak je oko trećina zagrebačkih ugostitelja otvorilo svoje kafiće – rekao je ugostitelj Dražen Biljan. Ali, to je više reda radi: Naša primarna zadaća je ugostiti građane u našim objektima. Mi tu stvarno nemamo matematičke računice. Postotak prometa je do 5 posto u odnosu na 15. veljače prošle godine. HRT
U prvim danima ovog tjedna promet ugostitelja uz nove mjere za 70 posto je manji. Nove mjere – razmak između stolova tri metra, razmak između posjetitelja metar i pol, 4 kvadrata po gostu – znače isto što i zabrana rada, kažu ugostitelji, bez da vlada mora platiti bilo kakvu odštetu. Index
60 posto ugostitelja s Kvarnera i iz Istre bilježi pad u poslovanju od preko 50%, njih 40% smatra u trenutačnim uvjetima neće opstati do sljedeće sezone, a 80% otkazivat će ugovore djelatnicima. Plaše se i strožih mjera: “Stožer kaže da neće biti lockdowna. A onda zatvori noćne klubove. Kako možemo biti sigurni da neće biti daljnjih zatvaranja?”. Od države, kako bi preživjeli, zahtijevaju obustavu naplate PDV-a do 1. ožujka 2021., sniženje stope PDV-a na hranu i pića na 10%. Jutarnji
Zbog nedostatka radne snage, bjelovarski ugostitelji najavljuju da će zatvarati lokale jedan dan u tjednu, ponedjeljkom ili utorkom. “Sve što je bilo nešto dobro, što je vrijedilo u koga ste mogli imati neko povjerenje to vam je sve otišlo”, kaže ugostitelj Milko Mihoci, dok učenici koji izlaze iz škole već početkom sezone odlaze u velika turistička središta. “Došao je trenutak da povedemo brigu o mladim ljudima, o školovanju i o poreznoj politici kako bi ugostitelji imali prostora za povišenje kvalitete i povišenje plaće djelatnicima”, kaže Ivan Sarić iz udruge poslodavaca Osijek. Dnevnik.hr