Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) znanstveno je utemeljena metoda liječenja udisanjem čistog medicinskog kisika pod povišenim tlakom u za to posebno namijenjenim uređajima – hiperbaričnim komorama (Adiva). Prvi put u povijesti medicine liječnici KBC-a Rijeka zaliječili su unutarnju ranu u ljudskome tijelu u barokomori kao posljedicu liječenja tumora. Ta se metoda inače primjenjuje za liječenje izvanjskih rana. Iako osnovni tumor nije izliječen, dvije su pacijentice u Rijeci vraćene u život zahvaljujući barokomori koja će se i dalje primjenjivati na temelju individualne procjene za svakog pacijenta. Jedna od njih je Vedrana Rudan. HRT

Znanstvenici su otkrili da nekodirajuća RNA molekula NEAT1 igra ključnu ulogu u popravku DNA, čime pomaže preživljavanju tumorskih stanica. Blokiranjem NEAT1 moglo bi se oslabiti tumore i povećati učinkovitost terapija poput kemoterapije i zračenja. Studija s JMU-a pokazala je da metilacija NEAT1 pomaže prepoznavanju oštećenja DNA, a smanjenje njezine razine usporava popravak i povećava smrtnost stanica raka. Ovo otkriće otvara vrata novim terapijama, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se rezultati potvrdili na složenijim modelima tumora. Index

U pionirskom pothvatu u liječenju raka, istraživači Korejskog naprednog instituta za znanost i tehnologiju KAIST razvili su tehnologiju koja stanice raka debelog crijeva pretvara u normalne stanice, i to bez njihovog uništavanja. Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Advanced Science, temelji se na ideji da stanice raka tijekom njihove transformacije iz normalnih stanica nazaduju duž putanje diferencijacije, procesa kojim normalne stanice sazrijevaju u specifične funkcionalne tipove. Simulacijama su odredili glavne molekularne prekidače koji mogu vratiti stanice iz raka debelog crijeva u normalno stanje. Bug donosi tjedni pregled novosti iz znanosti.

Zamisao koja leži iza terapije raka deterdžentom sasvim je jednostavna: površinski aktivne tvari razaraju staničnu membranu pa tako i staničnu membranu tumorskih stanica. Stoga su autori sintetizirali niz deterdženata kationskog tipa (pTNT) koji se aktiviraju povećavanjem kiselosti. Zašto baš kationskih deterdženata? Zato što tumorske stanice imaju više negativno nabijenih molekula od zdravih stanica, pa stoga privlače pozitivno nabijene molekule pTNT – koje potom razaraju njihovu staničnu membranu. Od svih se testiranih spojeva najboljim pokazao onaj s oznakom P(C6-Bn20). Njime su znanstvenici uspjeli inhibirati rast više vrsta tumorskih stanica, posebice stanica raka gušterače (Panc02), debelog crijeva (CT26), pa čak i stanica inače teško izlječivog melanoma (B16-F10). Štoviše, pokusi na životinjama su pokazali da P(C6-Bn20) smanjuje broj i veličinu metastaza na plućima, piše Nenad Raos za Bug

Skupina europskih znanstvenika izliječila je pacijenta od infekcije virusom HIV-a, što je tek drugi slučaj u povijesti da je kod čovjeka potisnut virus koji uzrokuje AIDS. Ovaj novi, tkz. “londonski pacijent” izliječen je transplantacijom koštane srži od donatora s rijetkom genetskom mutacijom, koja ga čini otpornim na virus, a radi se o istoj vrsti donatora koji je pomogao popuštanju simptoma bolesti kod prvog, ‘berlinskog pacijenta’, prije 12 godina. Zanimljivo je i da su transplantati bili namijenjeni liječenju raka u bolesnika, a ne HIV-a. T-Portal / New York Times…

Kako jaja genetski modificiranih kokoši mogu pomoći pri liječenju raka? Kokoši koje će nesti takva jaja imati će kraljevski tretman

Na sveučilištu Northwestern otkrili su da svaka stanica može pokrenuti svoje samouništenje – čim unutrašnji “tjelohranitelji” osjete da stanice mutiraju u kancerogene, kod za samouništenje, ugrađen u RNK, aktivira se kako bi ih uništio. Kada bi ih sintetički duplicirali, ovi kodovi u RNK mogli bi biti puno snažniji, a pacijente više ne bi trebalo izlagati kemoterapiji i njenim nuspojavama. Vodeći autor studije Marcus E. Peter kaže da je htio “slijediti prirodu i koristiti mehanizam koji je stvorila priroda” (ovdje rezultati studije). Telegram / Medical News Today…
[contentcards url=”https://www.technologynetworks.com/cancer-research/news/cancers-most-deadly-assassin-exists-in-every-cell-311178″ class=”visual_link_small”]

Inovativno liječenje raka: Švicarski znanstvenici stvoriti umjetne viruse koji alarmiranju imunološki sustav da pošalje "stanice-ubojice" da napadaju stanice raka

Hrvatska je ostala među rijetkim europskim zemljama u kojima još uvijek nije dostupna imunoterapija, nova metoda liječenju nekih od najtežih oblika malignih bolesti. Riječ je o revolucionarnoj metodi koja bi uskoro rak mogla iz smrtonosne pretvoriti u kroničnu bolest. Riječ je o terapiji koja može potencijalno izliječiti svakog trećeg umirućeg bolesnika, oboljelog od metastatskog tumora, i otvara nadu da će karcinom postati kronična bolest, bez „rasta i progresije“. Monitor

Hrvatska je ostala među rijetkim europskim zemljama u kojima još uvijek nije dostupna imunoterapija, nova metoda liječenju nekih od najtežih oblika malignih bolesti, upozoreno je na onkološkom kongresu u Poreču, na kojemu je istaknuto da je riječ o revolucionarnoj metodi koja bi uskoro rak mogla iz smrtonosne pretvoriti u kroničnu bolest.

Riječ je o terapiji koja može potencijalno izliječiti svakog trećeg umirućeg bolesnika, oboljelog od metastatskog tumora, a sasvim sigurno omogućava dugotrajno zalječenje i otvara nadu da će karcinom postati kronična bolest, bez „rasta i progresije“. To je revolucija kakvu do sada u onkologiji nismo vidjeli, istaknuo je predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Eduard Vrdoljak na otvorenju kongresa koji se od 7. do 10. travnja održava u Poreču.

Imunoterapiju je nazvao „revolucionarnim zaokretom u liječenju tumora“, naglasivši kako je „nedopustivo danas u civiliziranom svijetu da je u nekoj zemlji ta terapija nedostupna, kao što je to slučaj s Hrvatskom“. „Živimo u povijesnom trenutku, koji bi trebao prepoznati i hrvatski zdravstveni sustav i omogućiti pacijentima dostupnost lijekova koji doista vrijede“, poručio je Vrdoljak.

Dva lijeka, u Hrvatskoj se ne može dobiti nijedan

Dosad su u Americi i Europi registrirana dva nova lijeka koji potiče imunološki sustav na selektivno uništavanje stanica raka, povećavajući na taj način prirodnu sposobnost organizma za uništavanje malignih stanica. Od srpnja 2015. do danas 22 države članice EU, uključujući Sloveniju, odobrile su primjenu pembrolizumaba na teret javnih zdravstvenih osiguranja i to bez ograničenja s obzirom na status mutacije gena BRAF u oboljelih.

No, taj europski standard u liječenju malignog melanoma u Hrvatskoj trenutačno nije moguće dobiti, istaknula je onkologinja iz KBC Sestre milosrdnice Jasmina Marić Brozić. Naime, terapija se dobiva intravenski u bolničkim uvjetima, a javne zdravstvene ustanove mogu na taj način davati samo lijekove s HZZO-ove liste.

Inovativni lijekovi pembrolizumab i novolumab na nju još nisu uvršteni, a u Hrvatskoj nema ni privatnih bolnica koje bi mogle davati takvu terapiju.

Mogu ju dobiti isključivo pacijenti koji su ušli u program donacija lijekova u sklopu tzv. milosrdnog davanja a takvih je, ističe Marić Brozić, jako malo.

Osim u Hrvatskoj, kemoterapija više nigdje nije standard

Iako nisu još dovoljno poznati široj javnosti, lijekove pembrolizumab i nivolumab Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je i stavila u promet u ljeto 2015. za bolesnike s uznapredovalim melanomom. Istodobno u svoje su ih smjernice uvrstila i renomirana stručna društva poput američke Nacionalne sveobuhvatne mreže za rak i Europskog društva za medicinsku onkologiju.

„To je danas apsolutni standard liječenja u svim zemljama Europe i svijeta. Osim u Hrvatskoj, kemoterapija više nigdje u razvijenom svijetu nije standard liječenja melanoma“, upozorila je Marić Brozić.

Maligni melanom više nije dijagnoza sa smrtnim ishodom

Po njezinim riječima, novi lijekovi omogućili su nešto o čemu se do jučer moglo samo sanjati – maligni melanom prestao je biti dijagnoza s apsolutno smrtnim ishodom. Oko 20 posto oboljelih koji su primili imunoterapiju zadnje tri godine – ostalo je na životu.

Na kongresu je istaknuto i da se trenutačno u svijetu provodi više od 900 kliničkih istraživanja primjene imunoterapije u liječenju i drugih oblika malignih bolesti, uključujući deset najčešćih vrsta raka.

„Fascinantno je da isti lijekovi s vrlo velikom uspješnošću djeluju na različite tumore i da se dugo održava terapijski odgovor. O konačnom izlječenju od raka još je rano govoriti jer se oni i u najvećim svjetskim kliničkim centrima upotrebljavaju maksimalno zadnjih pet godina. No, ono što već sada znamo da je 20 posto bolesnika s metastatskim melanomom i 20-30 posto s metastatskim karcinomom pluća zaliječeno – dosad su poživjeli dvije do tri godine. To je dosad bilo nezamislivo“, istaknuo je internist s KBC-a Zagreb Davorin Herceg.

HZZO – uvrštavanje lijekova u tijeku

Na Hinin upit o uvrštavanju imunoterapije na listu lijekova, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) odgovorili su da je „prijedlog za stavljanje novih lijekova za liječenje melanoma predalo nekoliko nositelja odobrenja i da je rješavanje prijedloga u tijeku“.

Među njima su i lijekovi za imunoterapiju – pembrolizumab i nivolumab, no „dok je procedura u tijeku, HZZO ne može komentirati sam tijek postupka“.

Ističu i da su danas na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a dva lijeka koja se na teret sredstava HZZO-a mogu primjenjivati u liječenju BRAF pozitivnog metastatskog melanoma – dabrafenib i vemurafenib (koji je i na Popisu posebno skupih lijekova) te da se procedura stavljanja lijekova na liste lijekova HZZO-a provodi prema predviđenoj proceduri opisanoj odredbama Pravilnika kojeg donosi ministar zdravlja.