U jugoistočnoj Engleskoj i Francuskoj započeo je projekt “Bugs Matter”, u kojem vozači broje kukce stradale na registarskim pločicama. Cilj istraživanja udruga Kent Wildlife Trust i Buglife je praćenje populacije letećih kukaca, čiji je broj u UK-u od 2021. pao za čak 59%. Kukci su ključni za oprašivanje, recikliranje hranjivih tvari i hranidbeni lanac, a njihov bi nestanak uzrokovao kolaps ekosustava. Širenjem na Francusku, istraživači nastoje prikupiti preciznije podatke kako bi bolje razumjeli i spriječili ovaj zabrinjavajući trend koji prijeti bioraznolikosti Europe. BBC, Index

Novo istraživanje pokazuje da čak 88,5 posto vrsta kukaca i paučnjaka u Sjevernoj Americi nema nikakav službeni status zaštite, što znači da znanstvenici često nemaju ni osnovne podatke o njihovom stanju. Iako igraju ključnu ulogu u ekosustavima – od oprašivanja do kontrole štetnika – ove skupine rijetko dobivaju pažnju javnosti i programe očuvanja. Posebno su zanemareni paučnjaci. Znanstvenici upozoravaju da su kukci i pauci temelj funkcioniranja prirodnih sustava te da je nužno prikupiti više podataka i razviti sustavniji pristup njihovoj zaštiti, po uzoru na uspješne modele očuvanja ptica. tportal

Parola “Neću jesti kukce”, rođena na forumu 4chan, prerasla je u globalnu teoriju zavjere prema kojoj “elite žele natjerati ljude da jedu bube”. Nakon što je EU 2023. odobrila četiri vrste kukaca kao “novu hranu”, desni populisti, uključujući Mostove zastupnike, iskoristili su temu za napade na zelene politike. Iako su proizvodi od kukaca sigurni i klimatski održiviji od mesa, dezinformacije i gađenje prema insektima održavaju otpor – više kulturološki nego biološki. Faktograf

Znanstvenici sa Sveučilišta u Tel Avivu otkrili su da biljke pod stresom emitiraju subsonične zvukove koje kukci mogu čuti i interpretirati. U novom istraživanju objavljenom u eLifeu, ženka moljca izbjegla je dehidriranu rajčicu zbog njezina “zvučnog vapaja”, birajući zdraviju biljku za polaganje jaja. Ovo je prvi dokaz akustične interakcije između biljke i kukca. Otkriće otvara nove mogućnosti u poljoprivredi – korištenje zvuka u suzbijanju štetnika. Index

Explain this
pic.twitter.com/BveciqA82W

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) February 20, 2025

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug

Ako 100 medonosnih pčela plus 50 divljih pčela opraši cvjetove, one su mnogo učinkovitije nego ako taj posao obavi samo 150 medonosnih pčela. Jedan sažetak 39 istraživanja diljem svijeta je došao i još zanimljivijeg rezultata: između 25 i 50 postotaka „posjete“ cvjetovima ne obavljaju pčele, nego drugi kukci, od muha pa do moljaca i leptira. Ose pomažu u borbi protiv štetočina, ima naznaka da će nam pomoći u borbi protiv karcinoma. One se hrane i manjim kukcima, uključujući i gusjenice i druge nametnike tako da su i čovjeku ose zapravo izuzetno korisne. Komarci marljivo pohađaju cvjetove, dok su oni sami pak hrana i za ptice i ribe. Ne samo to: bez komaraca ne bi bilo – čokolade! Naime biljka kakaovca ima izuzetno malene cvjetove i njih oprašuju prije svega veoma sitni komarci… DW

Riječ je o insektima s crvenim očima i krilima koji se zovu periodične cikade i pojavljuju se u ciklusima od 13 do 17 godina. Prvi put od 1803. godine došlo je do geografskog poklapanja, ali i poklapanja životnih ciklusa dviju kolonija, te će brojni insekti istodobno izaći na površinu zemlje. Ovi kukci godinama ostaju pod zemljom, gdje se hrane sokom korijenja stabala, a na površinu izlaze samo radi parenja, što traje nekoliko tjedana. “Milijarde, čak trilijuni cikada istovremeno će izaći iz zemlje u 17 država“, za Live Science izjavio je Chris Simon, profesor na Odsjeku za ekologiju i evolucijsku biologiju na UConn-u. Ove malene bube skoro mjesec dana prekrivat će grane drveća, putokaze i pločnike, a njihovo glasanje čut će se na kilometar. No, prizori će biti zanimljivi, ali bezopasni. Green

U Europi gotovo da više nema produktivnog tla i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići europski zeleni ciljevi, poručuju u novijoj studiji iz centra za istraživanje Green Alliance. Umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca, ali i proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica. Kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. Agroklub