Štakori su, pokraj ljudi, najgora vrsta životinja po pitanju utjecaja na ekosustav. Na jednom su otoku kod Australije brojne rijetke vrste doveli pred izumiranje, no sada je ta situacija pod kontrolom, a otok je gotovo bez glodavaca. Na otok su stigli pobjegavši s napuštenog broda i od tada su postali problem za lokalno stanovništvo, ali i za cijeli ekosustav na otoku. Najefektivnija metoda njihovog uklanjanja, ona s postavljenim zamkama s otrovom na otoku, nije išla baš glatko. Trebalo je uvjeriti stanovništvo da je to najbolje rješenje problema, uz preventivnu zaštitu ptica i drugih životinja, od kojih su mnoge morale biti držane u zatvorenom neko vrijeme kako se one ne bi otrovale. Metoda se na kraju isplatila i cijeli projekt je bio uspješan. Brzina oporavka iznenadila je mnoge. National Geographic
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Urbani rodentolog Bobby Corrigan koji je čitav život posvetio proučavanju štakora, tvrdi da uzrok problema leži i u klimatskim promjenama. Iako na porast broja štakora utječu naš apetit za brzom hranom, rjeđi odvoz smeća i građevinski radovi, Corrigan ističe da su više temperature ključan faktor. Njegova studija, objavljena ove godine u časopisu Science Advances, analizirala je 16 gradova i pokazala jasnu vezu. U gradovima koji su zabilježili veći porast temperature, zabilježen je i veći porast aktivnosti štakora. U Washingtonu je taj porast iznosio gotovo 400%, u San Franciscu 300 %, a u New Yorku 160 %. “Gradovi koji su s vremenom doživjeli veći porast temperature zabilježili su veći porast broja štakora”, zaključak je studije. Štakori ne hiberniraju, pa ih hladnoća može ubiti ili smanjiti broj legla, no toplije zime omogućuju im nesmetano razmnožavanje. Štakori su iznimno plodni. Ženka godišnje ima oko šest legla s do 12 mladih, koji postaju spolno zreli već nakon devet tjedana. To znači da samo dva štakora u jednoj godini mogu stvoriti više od 1000 potomaka. Index / BBC
Problem krivolova unatoč sve boljim načinima kontrole i sve većim kaznama za krivolovce, ipak ne jenjava. Američki Ured za gospodarenje divljim vrstama (U.S. Fish and Wildlife Service) nagradio je najinovativnija otkrića koja bi mogla pomoći u borbi protiv krivolova. Jedan od najzanimljivijih projekata, dobitnik nagrade od 100.000 dolara je i jedan od najinovativnijih. Riječ je o projektu koji trenira afričke tobolčaste štakore koji mogu nanjušiti ugrožene vrste. Biologija.com
Slovenija: Miševi i štakori napadaju – automobile