Isekai, fenomen japanske i korejske pop-kulture, nudi bijeg iz stvarnosti u paralelne svjetove magije, moći i romantičnih osvajanja. Popularnost ovog žanra eksplodirala je, ali uz ovisnost dolazi i prezir – čak i od vlastitih fanova. Kritiziran kao fast food fikcije, često reciklira stereotipe i banalne priče, no istovremeno odražava stresove suvremenog društva. Je li isekai eskapizam za kapitalizmom iscrpljene duše ili samo prežvakavanje istih fantazija? Možda oboje. U svakom slučaju, ako ste se reinkarnirali u prodajni automat, nadamo se da barem primate kartice. Novosti
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Program Tuškanac u gostima u listopadu donosi u Zagreb 16 remek-djela Studija Ghibli, od prvih radova Hayaa Miyazakija i Isaa Takahate do najnovijeg hita Dječak i čaplja. Projekcije će se održavati u nekadašnjem kinu Kozara, danas Centru za kulturu Histrionski dom. Publika će imati rijetku priliku gledati klasike poput Mog susjeda Totora, Groblja krijesnica, Princeze Mononoke i Avanture male Chihiro na velikom platnu, u ciklusu koji slavi četrdeset godina jedne od najutjecajnijih animacijskih kuća na svijetu. tportal
Iako japanski zakon dopušta korištenje zaštićenih djela za treniranje AI bez dozvole autora, 94% umjetnika strahuje za svoja prava i poslove. Anime industrija već koristi AI, primjerice u projektu „Blizanke Hinahima“, kako bi smanjila troškove i kompenzirala manjak radne snage. Dok legendarni Miyazaki AI naziva “uvredom za život”, drugi ga vide kao korisnu alatku. Japanska kultura tehnološki je otvorenija, ali debata ostaje: je li AI pomoćnik – ili prijetnja kreativnosti? DW
Jedan od razloga ovakvog širenja trenda zasigurno leži i u nostalgiji – animirani filmovi studija Ghibli postali su svjetski poznati, a u našim krajevima najbolju prođu imale su Avanture male Chihiro. Taj i drugi crtići istih autora u nekim segmentima imaju karakterističnu mirnu atmosferu: potraga za mirom sve je češći motiv u internetskom i medijskom kaosu, koji se s vremenom samo ubrzava. Naravno, povela se i rasprava o umjetnosti kao potrošnoj robi i generalnom kršenju autorskih prava u vrijeme AI-ja, a neki su pokrenuli i pitanje ekologije: AI generiranjem troše se ogromne količine struje kako bi se napravilo nešto što je protiv volje izvornog autora. Kako bilo, odgovornost za korištenje alata je, naravno, na ljudima koji ga koriste. Index
Nešto za kišnu subotu – hrvatski predsjednici u stripu. pic.twitter.com/m7CuQ06QsS
— Goran Vojkovic (@Vojkovic) March 29, 2025
Nedugo nakon što je OpenAI predstavio svoj najnapredniji AI generator slika, društvene mreže preplavio je trend koji imitira stil Studija Ghibli, otvarajući pitanje autorskih prava. Novi GPT-4o, lansiran u utorak, donosi poboljšanja poput preciznijeg prikaza teksta i boljeg praćenja složenih uputa. Također je uvježban na širokom spektru stilova, što korisnicima omogućuje stvaranje slika i videa nalik omiljenim animacijama, od South Parka do klasične stop-animacije. U isto vrijeme, ažurirani AI generator potaknuo je novu raspravu o ulozi umjetne inteligencije u umjetnosti, posebice zbog zabrinutosti da su modeli obučeni na autorski zaštićenim djelima bez pristanka umjetnika. CNN
Mange i anime – važan dio japanske kulture i svakodnevice
AniFaceDrawing: crtač anime portreta za profesionalce i početnike
How Do You Live? trebao bi biti objavljen u Japanu 14. srpnja, ali fanovi i gledatelji nisu potpuno lišeni informacija. Studio Ghibli, produkcijska kuća filma, objavila je poster za njega u prosincu, a Miyazaki je otkrio neke detalje o filmu u intervjuu iz 2017., rekavši da je inspiriran istoimenim romanom iz 1937. No, nije izravna adaptacija. Miyazaki na filmu radi od 2016. godine, nakon što je najavio odlazak u mirovinu. Guardian
Ako sam kroz gledanje japanskih crtića osobno otkrivao cijele svjetove nenormativnih seksualnosti i rodnih ekspresija i alternativnih seksualnih i romantičnih ponašanja, u istom sam paketu otkrivao i seksualno napastovanje i hipereksploatativnu seksualizaciju djece, osobito djevojčica, kao nezaobilazan dio humora i estetike istih tih crtića. Današnjim rječnikom, anime je konstantno demonstrirao i woke i “problematične” aspekte tretiranja seksa i seksualnosti. Cenzura izvan Japana redovno se bavila i jednima i drugima. Možemo li onda tvrditi da u slučaju animea postoji i nešto poput “opravdane” ili “pristojne” cenzure? Dio gledateljstva na Zapadu bez daljnjega tako smatra. Naravno, to ne znači da mlade, i manje mlade konzumentice i konzumente animea ne treba educirati o konceptima kao što su pristanak, poštivanje tuđe intime i granica, ili razlika između seksualnih sloboda i seksualnog nasilja – a koji njihovi i naši crtići rijetko kad eksplicitno tretiraju. Kulturpunkt
Kako je, međutim, uopće došlo do toga da Japan postane animacijska velesila? Valja reći da se animacija tamo vrlo pojavila rano, već krajem prve dekade 20. stoljeća. Prvi dugometražni anime, lansiran tek nekoliko mjeseci pred kraj rata, nastao je ni manje ni više nego po narudžbi japanske ratne mornarice. Ipak, anime kakav danas poznajemo razvija se tek u poslijeratnom Japanu, obilježenom traumom atomske bombe, ali i ekonomskim boomom i kulturnim eklekticizmom kakav Otok nikad ranije nije poznavao. Prvi veliki hit među anime serijalima, Astro Boy iz 1963. kreira Osamu Tezuka, rodonačelnik suvremene mange. Ključna kategorizacija animea na matičnom tržištu, a koja je u protekloj dekadi prerasla u normu i izvan Japana, tiče se ciljane publike. Kulturpunkt
Svaka tri mjeseca u Japanu počinje nova anime sezona, a ove jeseni izlaze 43 nove serije koje se preko streama mogu gledati i u drugim zemljama. Verge preporuča 10 anime serija koje zvuče dobro. The Ancient Magus’ Bride je priča o 15-godišnjakinji koju iz sirotišta kupuje čarobnjak kako bi postala njegova učenica i žena. Girls’ Last Tour je priča o dvije djevojčice koje su jedine preživjele kraj civilizacije.