Poznatu manekenku Victoire Macon Dauxerre modni je agent primijetio dok je bila u shoppingu s majkom, a ubrzo je počela raditi za Elite, jednu od najprestižnijih modnih agencija. Priča je možda započela kao bajka, a druga strana medalje bila je zastrašujuća. Kako bi mogla odgovoriti tjelesnim zahtjevima posla, na dan je jela svega tri jabuke i pila samo mineralnu vodu, tu i tamo se časteći komadom piletine ili ribe. „Nitko mi zapravo nikad nije rekao da morao smršaviti, ali su mi znali reći, ‘slušaj, sljedeći tjedan ćeš nositi tu i tu reviju, odjeća će biti veličine 32-34 i ti moraš u to stati’“, kaže Dauxerre. U dva je mjeseca izgubila deset kilograma. Jutarnji
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iako su dijete svake godine hit među novogodišnjim odlukama, istraživanja pokazuju da dugoročno uglavnom ne funkcioniraju. Analiza 121 studije potvrđuje da većina dijeta vodi do jo-jo efekta. Razlozi su društvene navike, biološki mehanizmi poput leptinske rezistencije i prehrambeno okruženje prepuno visoko prerađene hrane. Stručnjaci savjetuju manje alkohola i šećera, više povrća, izbjegavanje industrijske hrane te jedenje samo kada ste stvarno gladni. Nova rješenja nude personalizirana terapija i lijekovi, ali bez čarobnog prečaca. DW
Nova studija na miševima pokazuje da dugotrajna ketogena dijeta, iako učinkovita za brzi gubitak kilograma i kratkoročno poboljšanje energije, može dovesti do ozbiljnih problema: glukozne intolerancije, masne jetre i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Iako rezultati nisu u potpunosti prenosivi na ljude, uklapaju se u postojeća istraživanja o porastu LDL kolesterola kod dugotrajnog provođenja keto prehrane. Zaključak: keto je možda koristan kao kratkoročna strategija, ali dugoročno nosi rizike i zahtijeva medicinski nadzor. Igor Berecki za Bug
Iznenađujući zdravstveni benefiti tradicionalne japanske dijetalne prehrane
A zbog razlika u životnim navikama, posebice u tjelesnim aktivnostima, trajanju i kvaliteti sna te izloženosti stresu. Pliva zdravlje…
Česte dijete mogu biti opasne za srce – jer se smanjuje pa povećava kilaža – a pogotovo ako se počne u ranijoj životnoj dobi
Doručak bi trebao biti najvažniji obrok u danu. Tijekom noći naš organizam je bez hrane i da bi osigurali energiju koja vam je potrebna za dan koji je pred vama treba jesti hranu ujutro, najbolje pola sata do sat vremena nakon buđenja. – Doručak treba biti bogat integralnim žitaricama i vlaknima, a ograničen s brzo dostupnim ugljikohidratima. Optimalno je dnevno imati pet obroka, od toga tri glavna obroka (doručak, ručak i večera), te dva međuobroka između glavnih obroka – tvrdi nutricionistica Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane u KBC-u Zagreb. 24 sata…
Intervalni post, odnosno suzdržavanje od obroka tijekom određenog razdoblja je novi trend u nutricionizmu. Postoji više metoda: osam sati dnevno se jede, ali ostalih 16 ne, baš ništa, druga je metoda da se pet dana u tjednu hrani normalno, a onda dva dana gladuje, treća je “jedan dan jedem, jedan ne”. Postoji i tkz. dinner-cancelling – pravilo da se dva do tri dana suzdržava od večere. Cilj ove dijete je da se organizam redovnim suzdržavanjem od obroka privikne živjeti od svojih rezervi, odnosno to bi bila dugoročna nutricionistička metoda iliti uobičajeni režim ishrane. Deutsche Welle…
“Život na vagi”, RTL-ov show u kojem se kandidati trude u jedinici vremena istopiti što više kilograma, a jučer je natjecatelj Alen izgubio čak 70 kilograma, najviše od svih sezona dosad! Je li to moguće u samo dva mjeseca? Očito jest, ali stručnjaci smatraju da je “tako veliki gubitak kilograma u kratkom vremenskom razdoblju neprihvatljiv i sigurno nije zdrav”, kako kaže dr. Duška Glavaš za Slobodnu Dalmaciju. Može prouzročiti poremećaj hormonalnog sustava, kao i niz neuroloških problema, te opasne srčane aritmije. Na koncu, moguć je i smrtni ishod.
Kako prestati jesti kasno navečer?
Predsjednica Grabar-Kitarović dobrano smršavjela, na liposukcijskoj je dijeti – temelji se na povećanom unosu masti i proteina te smanjenom unosu ugljikohidrata