Iako ChatGPT i dalje ima vrijednosti koje se mogu svrstati u libertarijansku ljevicu, istraživači su otkrili da su modeli poput GPT-3.5 i GPT-4 s vremenom pokazali značajan pomak udesno u svojim odgovorima. Istraživači navode tri moguće teorije za ovaj pomak udesno: promjene u skupovima podataka korištenima za treniranje modela, broj interakcija s korisnicima ili promjene i ažuriranja samog chatbota. Modeli poput ChatGPT-a neprestano uče i prilagođavaju se na temelju povratnih informacija korisnika pa bi njihov pomak udesno mogao odražavati šire društvene promjene u političkim vrijednostima, stoji u studiji. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Donedavni simbol efikasnosti, ChatGPT, prolazi kroz proces “enshitifikacije” – fazu u kojoj se korisničko iskustvo žrtvuje radi profita i korporativnih interesa. Odgovori postaju plići, a suptilni clickbait i ragebait mehanizmi nastoje zadržati korisnike što dulje u razgovoru radi buduće monetizacije oglasima. Uz visoke troškove treninga modela, OpenAI se sve više okreće vojnim i državnim ugovorima, što je izazvalo masovni egzodus korisnika prema alternativama. Alat koji je trebao štedjeti vrijeme sada uvodi “šum”, pretvarajući se iz asistenta u još jednu platformu za eksploataciju pažnje. Nakon što je OpenAI potpisao ugovor s američkim Ministarstvom obrane, broj deinstalacija ChatGPT aplikacije skočio je za 295% u samo 24 sata (Medium), a broj negativnih recenzija naglo je porastao. Netokracija
Društvene mreže danas povezuju internetske bizarnosti i političku manipulaciju u sustav u kojem algoritmi, umjetna inteligencija i monetizacija oblikuju našu percepciju stvarnosti, kažu na Kulturpunktu. Autor Vlado Vince ističe kako Facebook danas prioritet daje bizarnom, AI-generiranom sadržaju (poput “Shrimp Jesusa”) radi čiste monetizacije, dok je X (bivši Twitter) pod Elonom Muskom postao poligon za radikalnu ideologiju i nekontrolirane AI botove poput Groka. Sve je počelo s Facebook feedom – Facebookova taktika manipulacije formatom sadržaja već je tada počela utjecati na distribuciju vijesti, sve kako bi zadržali korisnike na mreži. Prioritizacija video sadržaja radikalno je transformirala novinske redakcije, koje su stihijski ulagale velika sredstva u produkciju videa kako bi se bolje pozicionirale na društvenim mrežama… a nismo još ni došli do pojave ChatGPT-a…
Autor na XDA portalu opisuje kako je nakon korištenja više AI alata, uključujući ChatGPT, Gemini i Perplexity, odlučio prijeći isključivo na Claude. Ističe da ga je privukla kontinuirana inovacija, konkretne i korisne značajke poput Code i Cowork te osjećaj da alat zaista unaprjeđuje njegov radni proces. Posebno cijeni to što Claude ne uljepšava odgovore niti bezuvjetno potvrđuje njegove stavove, već jasno ukazuje na pogreške. Također naglašava prirodniji ton komunikacije i učinkovitost – s manje ponavljanja i manje frustracija, što mu dugoročno štedi vrijeme i novac.
U eri “agentskog kodiranja” rane 2026., analiza portala Tom’s Guide suprotstavila je Claude Code i GPT-5.3 Codex. Rezultati pokazuju jasnu podjelu uloga: Claude se ponaša kao viši arhitekt koji fokus stavlja na logiku, čitljivost i poučavanje korisnika (savršen za kreativce i učenje). S druge strane, Codex je agresivni inženjer fokusiran na brzinu, obrambeno programiranje i “prljavi” rad na terenu (idealan za produkciju). Dok Claude briljira u estetici i vizualnim ASCII detaljima, Codex dominira u simulacijama i sigurnosnim zakrpama koje niste ni tražili. Izbor ovisi o tome trebate li mentora ili radnika.
Novi viralni trend na društvenim mrežama potaknuo je korisnike da od umjetne inteligencije zatraže vlastite karikature. Rezultati su zabavni i često neprecizni, no otvaraju pitanje koliko podataka pritom ostavljamo na internetu. Stručnjaci upozoravaju da svaka fotografija, komentar i lokacija čine dio našeg digitalnog traga, koji AI sustavi mogu koristiti za profiliranje. Iako je riječ o zabavi i znaku sve većeg prihvaćanja umjetne inteligencije, upozorava se na oprez jer pravna regulativa još nije dovoljno razvijena, a potencijalne zlouporabe podataka mogu imati šire društvene posljedice. HRT
Sve više malih ulagača koristi alate umjetne inteligencije poput ChatGPT-a pri donošenju investicijskih odluka, ponajprije radi uštede vremena i novca. Iako AI može biti vrlo koristan za edukaciju, strukturiranje razmišljanja i analizu javno dostupnih informacija, regulatori upozoravaju da takvi alati nisu ovlašteni za davanje investicijskih savjeta. Najveći rizici su halucinacije, manjak osobnog konteksta i izostanak odgovornosti. Zaključak je jasan: AI može pomoći u razumijevanju tržišta, ali konačne odluke trebaju ostati u rukama ulagača i profesionalnih savjetnika. tportal
Brak poništen u Nizozemskoj zbog zavjeta koje je napisao ChatGPT
OpenAI je objavio oglas za rijetku i iznimno stresnu poziciju „voditelja pripremljenosti“, uz godišnju plaću od 555.000 dolara i vlasnički udio u tvrtki. Zadatak uključuje obranu od rizika koje napredna umjetna inteligencija predstavlja za mentalno zdravlje, kibernetičku sigurnost i biološke prijetnje, ali i scenarije u kojima se AI samostalno razvija. Oglas dolazi usred sve glasnijih upozorenja stručnjaka i gotovo nepostojeće globalne regulacije, dok stvarni incidenti i tužbe pokazuju da rizici više nisu samo teorijski. Index, Guardian
Val ulaganja u umjetnu inteligenciju dramatično je podigao tehnološke sektore, koji su daleko nadmašili šire tržište. Nvidia je porasla više od 1000%, Broadcom preko 700%, a cijeli IT i komunikacijski sektor prednjače zahvaljujući potražnji za AI infrastrukturom, cloud computingom i digitalnim uslugama. Meta je gotovo peterostruko narasla, gurajući komunikacijske usluge u vrh prinosa. Potrošačke digitalne platforme također profitiraju. U međuvremenu, sektori poput komunalija, zdravstva, energetike i materijala ostvaruju znatno skromnije rezultate, dok S&P 500 ukupno raste 80%. Mreža
Sudionici istraživanja koji su koristili ChatGPT u pravilu pisali kraće, generičke tekstove s manje činjenica koje su čitatelji ocijenili kao manje korisne. Čak i kad su svi imali na raspolaganju iste informacije, oni koji su ih dobivali u formi AI sinteze stjecali su površnije znanje. Autori smatraju da se problem krije u pasivnosti: Google traži aktivno čitanje, selekciju i interpretaciju izvora, dok LLM obavlja taj posao umjesto korisnika. Iako ne predlažu napuštanje umjetne inteligencije, upozoravaju da bi je trebalo koristiti strateški – za brze činjenice, ne za temeljito učenje. Bug