Istraživanje provedeno na norveškom Sveučilištu Bergen ispitalo je 16.426 odraslih zaposlenih ljudi i ustanovilo vezu između radoholizma i ozbiljnih poremećaja. Pa tako 37,7 posto radoholičara ima ADHD (poremećaj pažnje), 33,8 posto ih pati od tjeskobe, 25,6 posto ima OCD (opsesivno-kompulzivni poremećaj), a 8,9 posto ih je depresivno. “Pristupati poslu na tako ekstreman način može biti znak nekih dubljih psiholoških i emocionalnih problema. No zasad još nije poznato uzrokuje li radoholizam te poremećaje, ili su ljudi s tim poremećajima skloniji toma da postanu radoholičari”, rekao je voditelj istraživanja Cecilie Schou Andreassen. Jutarnji, CBS news
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Studija Saveznog instituta za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (BIBB) i Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu pokazuje da su oko deset posto zaposlenika u Njemačkoj radoholičari. Ti ljudi pretjerano rade i teško se mogu isključiti u svoje slobodno vrijeme. Moguće dugoročne posljedice su višestruke jer je ovisnost o radu, kao i svaka ovisnost, narušava zdravlje. Beatrice van Berk, koautorica istraživanja, navodi da su znakovi radoholizma nemogućnost isključivanja navečer ili na odmoru jer smo kognitivno još uvijek na poslu. Radnici ovisnici o radu, pokazalo je istraživanje, znatno su češće od ostalih patili od fizičkih ili psihosomatskih tegoba – poput umora, depresije i fizičke iscrpljenosti. “A to je vrlo problematično jer iz drugih studija znamo da je fizička i emocionalna iscrpljenost povezana s izgaranjem (burnout) i depresijom”, kaže Beatrice van Berk. Index