Imam vrlo jednostavno rješenje koje se inače u sličnim poslovima primjenjuje na Zapadu. Država bi od agencija za utjerivanje dugova otkupila dugove građana u iznosu oko 10 milijardi kuna, a novac bi prikupila emisijom obveznice koju bi najviše kupio HNB. Potom bi država preuzela poslove naplate dugova od građana, a oni bi na kraju priče morali vratiti najviše 40 posto sadašnjeg duga. Time bismo definitivno riješili ovaj strašan problem hrvatskog društva i iskorijenili lihvarenje i uznemiravanje građana. Sve se ovo može riješiti u roku tri mjeseca. Večernji list
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Na kraju listopada su zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirana 215.062 potrošača, što je za 0,6 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 7,6 posto manje nego prije godinu dana. Glavnica njihova duga iznosila je 2,76 milijardi eura, što je za 4,9 posto više u odnosu na rujan te 13,8 posto više u odnosu na listopad 2022. godine. Podaci Fine pokazuju da je među ovršenim poslovnim subjektima nešto više fizičkih osoba koji obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici), dok u iznosu prevladavaju pravne osobe. N1
Krajem studenoga ove godine blokirane je račune imalo 25.566 tvrtki s ukupno 14,37 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a istovremeno se u blokadi nalazilo 322.783 građana sa sveukupnim dugovanjem od 42,8 milijardi kuna, otkrivaju novi podaci Fine. Među blokiranih firmama još uvijek dominiraju tvrtke u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana. HRT
Krajem rujna blokirane je račune imalo 26.171 tvrtki s 15,05 milijardi kuna duga, a u blokadi ju bilo i 320.383 građana s dugovanjima od 42,38 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. Broj građana s blokiranim računima povećan je na mjesečnoj (0,6%), ali je smanjen na godišnjoj razini (2,5%), dok iznos njihova duga raste i na mjesečnoj (0,3%) i na godišnjoj razini (4,8%). Novi list
Krajem svibnja blokirane je račune imalo 329.725 hrvatskih građana, što je 654 ili 0,2% više nego krajem svibnja 2016., a obveze su im porasle još i puno više – za 3,2 milijarde kuna ili 8,3%, na 42,41 milijardu kuna. Broj blokiranih tvrtki u posljednjih godinu dana je pao – na 27.403 poslovna subjekta, što je velikih 16,4% ili 5.364 tvrtki manje. Dugovanja su im tkđ. dobrano opala – za 17,7% ili 3,4 milijarde kuna na 15,97 milijardi. N1
U studenom je broj blokiranih u Hrvatskoj porastao na 330.297 građana, što bi bilo 1.075 osoba ili 0,3% više. Njihova su dugovanja porasla 1% za otprilike 420 milijuna kuna. Što se tvrtki tiče, u blokadi su bila 31.252 poslovna subjekta, 400 više nego mjesec ranije, a bili su dužni 18,16 milijardi kuna, što je 400 milijuna manje, što je, očito, jedini pad u ovoj statistici. Lider
Podaci Fine pokazuju da je ukupan dug blokiranih građana na kraju srpnja iznosio 40,26 milijardi kuna. Najviše je blokiranih u Zagrebu – 62.119 blokiranih ili 7,9% od ukupnog broja stanovnika, a njihov ukupni dug iznosio je 11,7 milijardi kuna. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,7%). Poslovni
Potkraj lipnja blokirane je račune imalo 328.788 građana s 39,93 milijarde kuna neplaćenih dugovanja, što je 283 ili 0,1% ljudi manje, no dugovanja su porasla za 1,9%. Blokiranih poduzeća je u lipnju bilo 32.045, dužnih 19,2 milijarde kuna, što je 2,2% manje blokiranih tvrtki i 0,9% manji dug nego u svibnju. Prema lipnju 2015., blokiranih poduzeća je 15.130 ili 32,1% manje, a iznos dugovanja smanjen je za 8,55 milijardi kuna, što je 30,8%. HRT